Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Istraživači s američkog MIT-a i Singapurskog sveučilišta za tehnologiju i dizajn otkrili su novu tehniku proizvodnje bržih i učinkovitijih računala i to zahvaljujući biološkom virusu.

U revolucionarnoj studiji, istraživači su pronašli način da se prevladaju odgode vremena koje proizlaze iz prijenosa i pohrane informacija između tradicionalnog čipa i RAM-a na tvrdi disk. Naime, kad računalo pohranjuje podatke, ono mora raditi pauze dok se informacija prebacuje s jednog hardvera na drugi. Iako se te pauze mjere u milisekundama, one ipak usporavaju rad računala.

Kad bi se dosadašnji sustav, koji koristi dva dijela, mogao zamijeniti pohranjivanjem u jedan sustav (memorija temeljena na promjeni faze), proces prijenosa podataka bi se mjerio u nanosekundama. Međutim, memorija temeljena na promjeni faze zahtijeva materijal koji se može prebacivati između amorfnih i kristalnih oblika.

Trenutačno se ti materijali binarne vrste mogu odvojiti kada dosegnu potrebnu proizvodnu temperaturu zbog čega ih je teško ugraditi u računalne sklopove. Naime, postojeći proizvodni proces izrade memorije faznih promjena dovodi do visokih temperatura koje uništavaju galijev antimonid, jedan od osnovnih materijala potreban za memorijske sustave temeljene na promjeni faze.

“Naš istraživački tim pronašao je način da se prevlada ova glavna blokada korištenjem tehnologije sićušnih žica”, izjavio je prof. Desmond Loke.

Istraživanje je otkrilo da se M13 bakteriofag može koristiti za pretvaranje materijala binarnog tipa u žice na nižoj temperaturi, odnosno, korištenje tog virusa omogućilo je da se komadići galijevog antimonida preoblikuju u upotrebljive sićušne žice.