Piše: Irena Dujmušić
Os Uma

Znanstvenici tvrde da možemo poboljšati svoje zdravlje ako svakodnevno činimo dobra djela. Ljudi koji se bave dobrotvornim radom i drugim dobrim djelima poput pomaganja u vrtu, osjećaju manje ljutnje i stresa, više su pozitivni i samouvjereni.

Rezultati studije potvrđuju staru izreku da pomažući drugima pomažemo i sebi. Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Sussexu mjerilo je razinu stresa i drugih emocija skupine muškaraca i žena koji su obavljali dobra djela kroz devet dana. Ispitivani su ljudi u dobi od 18 do 55 godina od kojih je zatraženo da obavljaju sitna dobra djela u svojoj zajednici poput bojanja ograde susjedu, davanja sitništa za parkiranje ili čišćenja podruma.

Rezultati provedenog istraživanja su prikazali povećanje samopoštovanja za 31%, te smanjenje razine stresa za 36%.
Psiholog dr. David Lewis, koji je proveo istraživanje, navodi da obzirnost može smanjiti razinu stresa. Učinci stresa na tijelo su dobro poznati, stres može izazvati slabljenje imunološkog sustava, dovesti do porasta krvnog tlaka, povećati rizik od srčanog i moždanog udara, te doprinijeti neplodnosti. Iz tog razloga on zaključuje: “Kako bi poboljšali naše šanse da budemo zdravi, svi bi još danas trebali početi činiti dobra djela drugima.”

Istraživanje je također utvrdilo da dobra djela imaju pozitivan učinak lančane reakcije, korisnici dobrih djela osjećaju se više motiviranim da pomognu drugima.

Ovo je samo jedna od studija kojima znanstvenici pokušavaju shvatiti koliko altruizam – želja za obavljanjem dobrih djela – utječe na naše zdravlje, čak i na našu dugovječnost. U jednoj od studija opisivala se biološka podloga stresa – i kako altruizam može biti protuotrov. Ova veza je otkrivena slučajno 1956., kada su istraživači sa sveučilišta Cornell počeli praćenje 427 udate žene s djecom. Pretpostavili su da će domaćice s više djece biti pod većim stresom i umrijeti ranije od žena s nekoliko djece. No prateći ih kroz 30 godina otkrili su da jedno s drugim nije povezano, ali su također otkrili da je 52% žena koje se nisu bavile volonterstvom podleglo teškim oboljenjima.

Dvije velike studije pokazale su da starije osobe koje se bave volonterskim radom imaju izražene zdravstvene prednosti, poput produljenog životnog vijeka, za razliku od onih koji nisu volontirali. Druga velika studija pokazala je 44% smanjenjenje prerane smrti među onima koji su volontirali, što je veći učinak nego vježbanje četiri puta tjedno.

Koristeći funkcionalni MRI, znanstvenici su identificirali određene regije mozga koje su vrlo aktivne tijekom duboke empatije. Mozak novopečene majke, na primjer, odnosno njen prefrontalni režanj, postaje vrlo aktivan kada ona gleda sliku svog djeteta u odnosu na slike drugih beba. Ovakve studije mozga ukazuju na duboko stanje radosti i oduševljenja koja dolazi od davanja drugima. Ovdje je aktivan vrlo različit dio mozga nego kod na primjer romantične ljubavi. Promjene su vidljive kod interakcije s ljudima, za razliku od suhopranijih izljeva velikodušnosti poput recimo, rutinskog ispisivanja čeka za dobrotvorne svrhe.

Kemijske promjene u mozgu također ulaze u ovu sliku altruizma. Nedavna studija je identificirala visoke razine “veznog” hormona oksitocina kod ljudi koji su vrlo velikodušni prema drugima. Oksitocin može biti povezan s fizičkim i emocionalnim blagostanjem. Kada smo altruistični i dodirujemo ljude u pozitivnom smislu, dajući ruku pomoći, naša razina oksitocina raste i time ublažavamo svoj stres.

Mnogobrojna su istraživanja prikazala mnoge zdravstvene prednosti činjenja dobrih djela i volontiranja, a najbolje će se svatko uvjeriti sam već pri svojem prvom volontiranju.

Izvori: Daily Mail, Express