Zašto nam se čini da godine prolaze sve brže

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Većini se ljudi čini da svaki slijedeći mjesec njihovog života prolazi brže od prethodnog. Kada dođe vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika čini se kao da je došlo prerano i da je dio prethodne godine iščeznuo u zaboravu ili kao da nije niti postojao. Svi satovi slijede istu simetriju od 12 sati po 60 minuta, no studije ipak ukazuju da vrijeme ne doživljavamo svi na isti način.

Vidimo boje, čujemo zvukove i osjećamo teksture, ali neki aspekti se doživljavaju kroz specifične osjete. Koje osjete koristimo kad percipiramo vrijeme? Bilo bi čudno reći da za to koristimo vid, sluh ili dodir jer bismo još uvijek mogli primijetiti prolaznost vremena i kad bi ta osjetila na neki način postala nefunkcionalna. Možda u tom slučaju koristimo neki novi osjet ili tijek vremena pratimo kroz percipiranje drugih stvari. Ali kako?

Mnogi psiholozi vjeruju da se starenjem naše poimanje vremena počinje ubrzavati. Studije pokazuju da biološke promjene u našem tijelu, a do kojih dolazi sukladno sa starenjem, utječu na naš unutarnji sat. Nadalje, neki od njih smatraju da starenjem doživljavamo sve manje emocionalnih i uzbudljivih iskustava kao što su prvi poljubac, prvo daleko putovanje ili prvo slamanje srca. Takva je iskustva lakše zapamtiti i dovode do viših vremenskih procjena.

Na emocionalni intenzitet našeg svakodnevnog života utječe i činjenica da mnogi od nas dožive „hipotezu navikavanja“. To ovisi o tome koliko se često osoba prepusti „autopilotu“ te se posvećuje obavljanju svakodnevnih zadataka, kao što su odijevanje ili kuhanje, dok joj je um okupiran nečim drugim. Ukoliko osoba dugo živi na jednom mjestu ili ako se dugo godina bavi istim poslom, onda je doživljavanje nečeg novog u životu sve rjeđe.

Naš instinkt je usmjeren ka očuvanju energije, što najčešće i činimo, pa svoj život prepuštamo automatskom upravljanju onda kad on postane predvidljiv. Nažalost, očuvana se energija često koristi za brigu, samoanaliziranje, propitivanje odluka i slične stvari koje mogu biti poprilično stresne. No, bez obzira na mentalni fokus, ovakvim se ponašanjem stvara tendencija komprimiranja vremena što rezultira osjećajem da se život ubrzava.

Također postoji još nešto, a to je ono što psiholozi nazivaju „teleskop prema naprijed“ što se odnosi na percipiranje prošlih događaja koji su imali veliki utjecaj na naš život. Često smo skloni održavanju veze s prošlosti (rođenje djeteta, smrt prijatelja) koja se čini ne tako davnom iako u stvarnosti obično prođe mnogo godina. Spoznaja o stvarnom vremenu koje je prošlo može biti vrlo šokantna, a samim time može djelovati kao da je dio vremena „nestao“.

Ubrzavanje naše percepcije vremena objašnjava i Paul Janet u svojoj knjizi „Proporcionalna teorija“ gdje sugerira da starenjem svako razdoblje života čini manji dio ukupnog života, a to utječe na percipiranje svakog trenutka. Ali, može li se to okrenuti? Možemo li nešto učiniti kako ne bismo i krajem slijedeće godine panično razmišljali o tome što se i „kad prije“ dogodilo?

Možete započeti tako što ćete u stvarima početi tražiti njihovu ljepotu. Osjećaji koje doživimo kad naiđemo na nešto što nas nadahnjuje ili transformira proširuju percipiranje vremena jer ulijevaju strahopoštovanje. Nadalje, uživajte u sadašnjem trenutku umjesto da stalno razmišljate, analizirate, odlučujete… Potrudite se osloboditi neke od svojih misli dok uživate u svakoj sekundi i svakom okruženju.

Ograničite „multitasking“, odnosno, istovremeno obavljanje nekoliko poslova. To zauzima više mentalnih resursa zbog čega osoba na kraju ima manje energije za stvaranje novih uspomena što dugoročno uzrokuje manju produktivnost i osjećaj da nema dovoljno vremena u jednom danu. I na kraju, pokušajte stalno biti u potrazi za novim iskustvima. Nova iskustva predstavljaju veći izazov za um, često nas uključuju i emocionalno dok zahtijevaju da se usredotočimo na sadašnji trenutak.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s