Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Na Grenlandu se nalazilo jezero ispunjeno sa sedam milijardi litara vode dok se nekoliko dana kasnije ondje nalazio samo 70 metara dubok, prazan krater. Istovremeno se još jedno jezero unutar dvije godine potpuno isušilo i ponovo ispunilo vodom. Kamo nestaje voda iz ovih jezera i zbog čega nestaje tolikom brzinom?

Riječ je o jezerima koja se nalaze ispod ledenog pokrivača. Na Antarktici su takva jezera česta, no nedavno je nekoliko njih otkriveno i na Grenlandu. Spomenuta dva jezera su upravo takve vrste i privukla su pozornost istraživača s Državnog sveučilišta Ohio, predvođena profesorom Ianom Hawtom, koji izrađuju detaljnu mapu visoke rezolucije grenlandskog ledenjačkog pokrova. Tijekom svojeg promatranja jednog od jezera, primijetili su da su njegove vode bile stabilne tijekom posljednjih 40 godina, no otkrili su da je 2011. došlo do njegovog isušivanja i to u vrlo kratkom razdoblju.

Posvetivši se otkrivanju uzroka ovog incidenta, otkrili su da se voda nastala topljenjem polarnog leda počela prelijevati van vodovodnog sustava jezera. Takav otopljen led se sastoji od latentne topline koja ubrzava topljenje čime se smanjuje krutost ledenog pokrivača na jezeru koji „eksplodira“ i tako isušuje jezero.

„Činjenica da se ovo jezero činilo stabilnim tijekom posljednjih desetljeća i da se isušilo unutar nekoliko tjedana ili manje i to nakon vrlo vrućih ljeta može označavati temeljne promjene koje se odvijaju vezano uz ledene ploče,“ rekao je Howat.

Michael Bavis, Ohiov ugledni znanstvenik i profesor geodinamike, kaže da je opetovano punjenje jezera ono što je zabrinjavajuće. Svaki put kad se jezero ispuni,  voda nosi pohranjenu (latentnu) toplinu čime se smanjuje krutost okolnog leda i povećava mogućnost otjecanja u more. Dugoročne posljedice on objašnjava ovako:

„Ako se dovoljno vode slijeva u ledene ploče i mi vidimo opetovano pražnjenje i punjenje jezera vodom, tada ispod leda zasigurno postoji dovoljna količina latentne topline da možemo očekivati i promjene ponašanja velikih ledenih ploha.“

Istraživači sumnjaju da veća količina otopljene vode koja doseže bazu ledene ploče prirodno drenira obalne tunele koji prodiru sve više u unutrašnjost. Tuneli tako prenose toplinu i vodu do područja koja su bila duboko smrznuta i tako potencijalno uzrokuje brže topljenje.

„Neki neovisni radovi su pokazali da se sustav drenaže proširio i do 50 km ka unutrašnjosti, a to je točno ondje gdje se nalazi jezero,“ rekao je Howat.

Iako se ovo područje promatra i snima već nekoliko godina i postojanje ovakvih jezera je poznato, ovo je prvi put da su istraživači svjedočili njihovom rapidnom isušivanju. S obzirom da su razlozi i način nastanka ovakvih jezera na Grenlandu nepoznati, istraživači ih pomno motre.

„Mi možemo vidjeti vodu kako se ulijeva u te tunele. Možemo promatrati njegovo isušivanje i punjenje u stvarnom vremenu. Uz ovakvo topljenje, promijenit će se i najdublja unutrašnjost ledenog pokrivača,“ dodao je Bevis.