Piše: Irena Dujmušić
Os Uma
U pokušaju očuvanja prirodnih resursa planete, neke su kompanije zaista pomakle granice u recikliranju. Novost u toj oblasti je papir napravljen od izmeta biljojeda.
Primjerice, projekt Eden u Šri Lanki za izradu bilježnica koristi izmet slona. Proces izrade papira je u tom slučaju malo drugačiji, jer probavni sustav slona razgrađuje biljna vlakna, tako da je njegov izmet gotovo spreman za korištenje budući da je pun vlakana. Kada je izmet prikupljen, on se kuha s margosa lišćem, koje ima prirodna dezinfekcijska svojstva, a potom se miješa sa recikliranim papirom. Boja, čvrstoća i debljina papira ovisi o prehrani slona, stoga je svaki list unikat.
Jedna druga kompanija stvorila je brend naziva “PooPooPaper” te za svoje proizvode koristi mješavinu izmeta različitih biljojeda poput slonova, krava, konja, pandi i magaraca na sjeveru Tajlanda. Prehrana ovih životinja se sastoji od bambusa, šećerne trske, trave, stabala banane, lišća, grančica i voća.
Zbog specifičnosti probavnog sustava, biljojedi ne mogu u potpunosti razbiti vlakna hrane kojom se hrane, što njihov izmet čini savršenim za izradu papira. Nakon prikupljanja, izmet se kuha do šest sati, što ga omekšava i uklanja bakterije. Zatim se miješa s drugim ne-drvnim vlaknima, kao što su ljuske ananasa, sijeno i stabla banana. Konačni proizvod se može bojati pomoću netoksičnih boja za hranu te se suši na suncu, nakon čega se od njega izrađuju razni potrošački i industrijski proizvodi poput časopisa, bilježnica, albuma, okvira, torbi, pribora, čestitki, kalendara, dnevnika, privjesaka, magneta i nakita. Ova kompanija ističe da su njihovi proizvodi zabavni, eko-friendly, inspirativni i kreativni te su nova alternativa proizvodima na bazi celuloze, koji se oslanjaju na stalno uništavanje stabala i šuma.
Ova praksa osim što spašava prekomjernu sječu drva, između ostalog spašava i životinje, primjerice, u Šri Lanki se slonovi ubijaju jer predstavljaju smetnju za poljoprivrednike, budući da im gaze i uništavaju usjeve. Na ovaj način slonovi će se sačuvati budući da je nađena ekonomska korist od njihovog postojanja.
Istina, izgleda da će nas jedino ekonomska korist natjerati da spašavamo živa bića i prirodne resurse kako bi planeta nastavila funkcionirati onako kako je to priroda zamislila, no ipak su ovakve vijesti dobre, i mogu nagovještati početak promjena naših krivih postupaka i razmišljanja.
Izvori: Daily Mail, TreeHugger