Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Neki stručnjaci vjeruju da postoji izravna poveznica između gljivične infekcije i netolerancije na gluten što potvrđuju mnogi slučajevi osoba kojima je dijagnosticirana celijakija ili osjetljivost na gluten, a koje su nakon dijete usmjerene ka eliminaciji kandide iz tijela ponovo mogle jesti pšenicu i proizvode koji sadrže gluten bez ikakvih negativnih posljedica.

Što je gluten? Gluten je protein kojeg sačinjavaju gluteinski epitopi i glutenin. On djeluje kao emulgator te pomaže hrani da se poveže. Pšenica je žitarica koja sadrži gluten, a koja se najčešće konzumira iako je popis takvih žitarica podugačak i na njemu se, između ostalih, nalaze još i ječam, bulgur, raž te svi proizvodi koji ih sadrže. Imajte na umu da se i kuskus i slad izrađuju od pšenice. Mnoge osobe koje reagiraju na gluten su također osjetljive i na zob koja ne sadrži gluten, ali je protein koji se u njoj nalazi vrlo sličan glutenu.

Kandida je gljivica koja se nalazi u većini ljudi. Zdrava crijeva sadrže obilje dobrih (korisnih) bakterija koje kandidu drže pod kontrolom i ne dozvoljavaju joj pretjerano razmnožavanje. No, ako se ta ravnoteža poremeti (najčešće zbog uzimanja antibiotika ili konzumacije prevelike količine šećera), tada kandida počne bujati i kroz svoj metabolički proces oslobađati štetne otrove. Dok raste, ona mijenja oblike od jednostanične gljivice do oblika koji je sačinjen od filamenata ili niti koje buše tkiva i stanice. Ona tako uništava biofilm koji oblaže crijeva i može probušiti stjenku crijeva nakon čega proteini i čestice hrane koji inače ne bi mogli proći u krvotok tada to uspijevaju.

Tijelo na te supstance reagira kao da je riječ o patogenima, a taj proces u kojem kandida omogućava otpuštanje proteina glutena u krvotok vrlo dobro objašnjava sve veći broj osoba koje su osjetljive na gluten. Tome u prilog govori i činjenica da su mnoge osobe osjetljive na gluten, a nije im dijagnosticirana celijakija koja je autoimuna bolest (nije riječ o alergiji ili netoleranciji). Ona se inače manifestira kroz upale i oštećenja crijeva pri konzumaciji glutena. Imunološka reakcija se u slučaju celijakije odnosi na reakciju na gliadin, protein koji se nalazi u pšenici. Takve osobe obično ostatak života moraju nužno izbjegavati gluten, no što ako osoba ne boluje od celijakija, ali pokazuje jasne znakove netolerancije na gluten?

U tom slučaju, potrebno se ponovo osvrnuti na candidu albicans i protein koji se nalazi u njenom staničnom zidu, HWP-1. On kandidi omogućava da se pričvrsti na stanice crijeva. Tijelo HWP-1 ne prepoznaje kao nešto što se razlikuje od stanica crijeva i tako kandidi omogućava da se zadrži u probavnom sustavu. Konfiguracije aminokiselina koje čine HWP-1 protein su vrlo slične proteinima α-gliadina i γ-gliadina, a koji se nalaze u namirnicama koje sadrže gluten. Tijekom vremena, gljivične stanice se počinju mijenjati i prestaju biti fiksne kao gliadin proteini. One umiru, a njihove kolonije šire svoje spore.

Imunološki se sustav nakon toga aktivira te odgovara ne samo napadom na HWP-1 protein nego i na njemu sličan gliadin zbog čega se javljaju alergijske reakcije dok imunološki sustav postaje zbunjen i posebno senzibilan u odnosu na učinke glutena što rezultira celijakijom kod osjetljivih ljudi. S obzirom da imunološki sustav ne uspijeva razlikovati HWP-1 proteine i specifične gluteinske proteine, to dovodi do stanja autoimuniteta.

Jeste li se ikada upitali kako sasvim zdrav čovjek može odjednom razviti netoleranciju na gluten? Uvijek postoji uzrok, ali ga se rijetko traži što posljedično dovodi do pojave potpuno nove industrije i načina razmišljanja, točnije, do pokreta koji je „gluten free“. Mnoge osobe koje su osjetljive na gluten i imaju probavne probleme ne istraže taj problem do kraja, a ponajmanje se javi sumnja na gljivičnu infekciju. Takvim se osobama rijetko ili nikada ne provede analiza stolice kojom bi se točno odredilo koja je bakterija, parazit ili gljivica uzročnik njihovih tegoba, a u još manje slučajeva se takve osobe ne pokušaju podvrgnuti  ishrani iz koje je eliminiran šećer nego se najčešće okreću ishrani koja ne sadrži gluten.

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća se pojavio veliki broj osoba kojima je dijagnosticirana osjetljivost na gluten ili celijakija, broj slučajeva ulceroznog kolitisa se popeo do nebesa, dok će osobe koje boluju od Chronove bolesti imati sedam puta veću vjerojatnost da će biti osjetljive na gluten. Neki zdravstveni stručnjaci vjeruju da su osjetljivost na gluten i celijakija u potpunosti istražene bolesti, no lijekovi i načini oporavka nisu poznati. Vrijeme će dodatno pokazati u kolikoj mjeri liječenje kandide ujedno liječi i probleme osjetljivost na gluten, a dosadašnja iskustva pacijenata koji su na ovaj način izliječili tegobe vezane uz osjetljivost na gluten idu svakako tome u prilog.