Povratak korijenima – prehrana sirovim mesom

Piše: Irena Dujmušić
Os Uma

Pođemo li od premise – ono smo što jedemo, onda smo danas svi – bolesni. Naime, svi mi jedemo hranu na koju nismo genetski prilagođeni. Nekada davno, naši preci u starijem kamenom dobu su se hranili onim što im je bilo dostupno i upravo su te namirnice oblikovale njihove nutricionističke potrebe. Fiziologija i metabolizam modernih ljudi se od tada vrlo malo promijenila, ako se uopće promijenila. Nagle promjene u ljudskoj prehrani nastale zbog poljoprivredne i industrijske revolucije dogodile su se u kratkom vremenu, što nam nije ostavilo dovoljno vremena za genetsku prilagodbu. Od tada je ljudsko zdravlje u padu.

Istraživanja navode da su ljudi paleolitika imali relativno dobro zdravlje i dugovječnost, bili su manje pretili, s puno manje ateroskleroze, plućnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i karijesa. Ostaci kostura podupiru tezu da su ljudi paleolitika bili visoki, a smanjivati su se počeli tek s pojavom poljoprivrede u neolitiku, a i umirali su mlađi i bolesniji od svojih predaka. Pojava poljoprivrede i industrijalizacije dovela je do dostupnosti namirnica kojima ljudi nisu genetski prilagođeni i ove štetne namirnice poput pšenice i kukuruza, koje su prepune ugljikohidrata, su u velikoj mjeri zamijenile korisne namirnice, odnosno životinjske bjelančevine u ljudskoj prehrani. Protivnici ovih tvrdnji smatraju da su ljudi evoluirali u fleksibilne konzumente, te da možemo živjeti zdravo hraneći se raznim vrstama prehrane.

Bilo kako bilo, razmišljanja o bolestima i prehrani dovela su do razvoja raznih vrsta ishrane, poput veganske i vegetarijanske, ali i paleo ishrane i ketogene ishrane, a među njima i prehranu sirovom hranom koja pak uključuje i prehranu isključivo sirovim mesom, po uzoru na naše pretke.

U mogućnosti smo razumjeti i kopirati paleolitsku prehranu

Naši davni preci u paleolitiku su redovito jeli divlje biljke, korijenje, gomolje, voće i orašaste plodove te meso divljih životinja, ribe i školjke. Otkrićem vatre tu su istu hranu mogli i termički obraditi čime je postala probavljivija. No činjenica je da su jeli i sirovo meso, baš kao što to čine i neki ljudi danas.

Hrana uključena u prehranu sirovim namirnicama animalnog porijekla uključuje sirovo, ne prerađeno meso, organe, sirova jaja i mlijeko te odstajalu sirovu mesnu hranu poput prezerviranih jaja, fermentiranog mesa, školjki i mliječnih proizvoda. Osim toga, u manjoj su mjeri dozvoljeni i orašasti plodovi, klice, biljke, voće, gljive i med, sve naravno sirovo. Ove namirnice se mogu lagano zagrijati, ali na temperaturi do 40 ° C, jer pobornici ove prehrane vjeruju da namirnice, pripravljene na temperaturi većoj od ove, gube veliki dio svoje prehrambene vrijednosti te da su štetne za zdravlje. Neki zagovaratelji prehrane sirovim mesom ne odobravaju konzumaciju dimljenog mesa, dok drugi prave razliku između toplo i hladno dimljenog mesa.

Preporuča se konzumacija mesa i namirnica životinjskog porijekla od životinja iz slobodnog uzgoja, koje su hranjene ispašom, na organski način, kako bi se izbjegle štetne bakterije. Neka istraživanja navode da su životinje hranjene ispašom imale daleko manje bakterija E.coli od onih koje se hrane žitaricama te da su pronađene količine ove bakterije imale male šanse proći ljudsku prvu crtu obrane, odnosno, želučanu kiselinu. Ovakvo meso također ima više hranjivih tvari, poput vitamina, minerala i omega-3 masnih kiselina.

Neki su ljudi na ovakvu ishranu prešli zbog uvjerenja da je jedino paleo prehrana ispravna, a neki zbog zdravstvenih razloga. Ekstremni primjer ovakve prehrane je osoba koja se hrani isključivo samo mesom, Derek Nance iz Lexingtona u Kentuckyju. On se već šest godina hrani na ovaj način, te ističe da čak i zube četka samo s životinjskom masnoćom. Prije sedam godina se razbolio, te je razvio ozbiljnu alergiju na svu hranu. Sve što bi pojeo činilo bi ga bolesnim, a liječnici nisu mogli otkriti uzrok. Naglo je gubio tjelesnu težinu i pokušao je na internetu naći više informacija o tretmanima i prehrani s ciljem ozdravljenja. Počeo je s izbacivanjem pšenice i mlijeka, no bez rezultata, a zatim je prešao na vegansku prehranu, također bez uspjeha. Tada mu je jedna osoba sa sličnim simptomima preporučila prehranu sirovim mesom. Bio je toliko izmučen bolešću da je bio spreman probati bilo što. Nakon što je pojeo svoje dvije koze koje je držao zbog mlijeka, jednostavno se prebacio na ovakav režim prehrane. Isprva je primjetio manje reakcije prilagodbe na ovakvu vrstu hrane, u vidu blage dijareje, no nakon tjedan dana sve je došlo u normalu. Jede sve dijelove životinje, uključujući i organe poput mozga, srca ili jetre te pije zgrušanu krv zbog izvora vitamina C. Također jede i fermentirano meso, zbog probiotičkog sadržaja što mu omogućuje probavljanje ovakve hrane. Izjavljuje da nikada nije bio zdraviji nego sada kada jede samo sirovo meso.

Mišljenje nutricionista

Nutricionisti ističu da ljudi ionako konzumiraju sirovo meso, primjerice neki ljudi konzumiraju sushi, tartarski biftek ili carpaccio, i to im ne predstavlja nikakav problem. Dio problema može nastati zbog patogenih bakterija koje mogu uzrokovati trovanje, a drugi dio problema može ležati u nedostatku mikronutrijenata i vlakna. Vitamini i minerali se u raznolikoj prehrani nalaze u svakoj namirnici u maloj količini, i ograničavanje konzumacije određenih namirnica može umanjiti potrebnu količinu koju trebamo unijeti u organizam. Nedostatak određenih nutrijenata ne mora odmah predstavljati problem, no dugoročno izbjegavanje nekih namirnica može izazvati poremećaje u zdravlju. Nutricionisti su općenito mišljenja da sirova prehrana nije adekvatna za ljude, prvenstveno zbog patogena, bez obzira radi li se o mesnoj ili veganskoj prehrani.

S time se ne bi složili narodi koji u svojoj prehrani tradicionalno jedu sirovo meso, poput naroda plemena Nenet u Sibiru koji svoju prehranu temelje na sirovom i zaleđenom mesu sobova i ribe, te jetri i koštanoj srži. O njihovom zdravstvenom statusu nema dvojbe – svi su izrazito zdravi, od djece do starijih osoba. Naravno, tu su i Eskimi, koji se hrane sirovim mesom karibua, morskih sisavaca i ribom.

U prilog ovoj prehrani govori i sve veći broj pristaša ishrane sirovim namirnicama i biljnog i životinjskog porijekla, koji ističu same prednosti. Neki navode da se osjećaju zdravijima, življima, vitkijima, te da im je potrebno manje sna. Osim toga, u svijetu se otvara sve više restorana gdje se poslužuje samo sirova hrana.

Ne postoje nikakva znanstvena istraživanjima o prednostima ili štetama prehrane sirovim namirnicama animalnog porijekla koja bi mogla potvrditi ljekovitost ili pobiti tvrdnje o učinkovitosti. Možemo se samo poslužiti onima koja su provedena u vezi paleo ili ketogene prehrane, a čiji nalazi ističu brojne prednosti. Budući da ne postoje orijentacije na koje se možemo osloniti, možemo samo isprobati i ovaj način prehrane ili ukomponirati jedan njezin segment u našu ishranu. Svatko od nas je individua u vidu načina života ili razmišljanja, pa tako i onoga što nam u prehrani odgovara ili ne odgovara. Ne postoji univerzalan recept za svakoga, već ga svatko mora pronaći sam za sebe, bez obzira radi li se o konzumaciji sirovog mesa, voća, povrća ili kombinaciji svega toga.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s