Os Uma
Piše: Barbara Kovačević
Svatko od nas se trudi ostati pozitivan u svojim razmišljanjima, ali ponekad skliznemo u negativne obrasce koji u našim životima mogu ostaviti pustoš. Možda razmišljamo o svojim greškama ili stresu kroz koji trenutno prolazimo, možda previše analiziramo pojedine situacije, nalazimo niz loših događanja u životu i više ne vidimo ona dobra. Uplitanjem u takav način razmišljanja mi počinjemo osjećati tjeskobu i teško pronalazimo način da se izvučemo iz takvog obrasca slaganja misli.
Ako se često nalazite u tom začaranom krugu, vi ste ono što bi psiholozi nazvali preživač misli ili osoba koja pretjerano razmišlja. Dokazano je da pretjerano razmišljanje može škoditi ljudskim performansama i dovesti do tjeskobe i depresije, osobito kod žena jer one češće razmišljaju o stresu i razočaranjima od muškaraca.
Pretjerano razmišljanje se odnosi na nekoliko različitih stvari. S jedne strane je to uplitanje u mrežu razmišljanja o jedno te istoj stvari kada ju iznova analizirate, žalite zbog svojih postupaka ili razmišljate o budućnosti nečega. S druge se strane to može odnositi na pretjerano razmišljanje pri odlučivanju gdje se ponovo javlja analiziranje eventualnog problema sve do točke kada više niste sposobni donijeti odluku. Ukratko, pretjerano razmišljanje je ono pri kojem više ne možete razmišljati o ničem drugom što s vremenom počinje negativno uticati na život.
Ne smatrajte se stoga lošom osobom jer takve su osobe obično dražesni, inteligentni ljudi koji brinu o drugim osobama u njihovim životima. No, nažalost, tom prevelikom brigom često od sebe otjeraju upravo one o kojima najviše brinu zato što često postaju opsesivne, uznemirene, depresivne i negativne osobe čije društvo postaje na neki način zamorno. Dakle, kako se izvući iz takvog obrasca razmišljanja i prevelike brige?
Prvi je korak, kako to često biva, prihvaćanje činjenice da jeste takva osoba i da postoji problem jer, ako odlučite zakopati glavu pijesak i negirati stvarno stanje, situacija će se samo pogoršati. Ukoliko niste sigurni jeste li takvi, pitajte članove obitelji i prijatelje što oni misle o tome. Nakon ovog prvog i najvažnijeg koraka slijedi možda onaj najteži: oprostite sebi. Mozak je u stvari taj koji vas uvodi u takav obrazac misli jer je to njegova prirodna tendencija. Kad se osoba nađe pod stresom ili biva oneraspoložena nekim događajem, mozak pokreće cijeli niz asocijacija i loše raspoloženje, a što je više negativnih događaja postojalo u prošlosti, veća je šansa da će on osobu uvući u takvo razmišljanje.
Nakon što obratite pažnju na takvu vrstu razmišljanja, udahnite duboko. To je najbolji i najbrži način trenutnog opuštanja. Vjerojatno ste to i nesvjesno učinili mnogo puta kad ste se našli suočeni s problemom: prvo ste glasno uzdahnuli. Disanje opušta, vraća osobu u sadašnjost i hrani mozak potrebnim kisikom.
Mnoge osobe koje pretjerano razmišljaju često vole i mnogo pričati o svojim brigama i tako secirati probleme do najsitnijih detalja. Time se možete lako upustiti u beskrajnu petlju koja će vas vratiti na sam početak ovog problema. Stoga, pričajte manje i smanjite stvaranje kortizola, hormona stresa, u tijelu čiju razinu ćete povećati nepotrebnim raspravljanjem i pričom. Učinkovitije je, ukoliko imate potrebu „to izbaciti iz sebe“ da svoju zabrinutost napišete na papir. Time ćete rasteretiti um, a nakon što pročitate napisano možda i shvatiti banalnost nekih vaših briga.
Nakon svega ovoga, krenite raditi! Zaposlite tijelo i um na bilo koji drugi način. Brza šetnja, igra s djecom, bavljenje sportom, plivanje, trčanje, joga, slaganje ormara ili ladica…nađite aktivnost koja će vas apsorbirati. Um zaposlite igranjem karata, šahom, učenjem novog jezika, hobijem, izrađivanjem nakita, slikanjem, bilo čime što je za njega novo i nepoznato. Istovremeno, izbjegavajte pretjerano gledanje vijesti jer su one često ispunjene negativnostima koje će vas okupirati i ponovo natjerati u brige dok istovremeno „gubite vrijeme“ na nešto na što uglavnom ne možete utjecati umjesto da napravite nešto korisno i novo u svojem životu. Naš um je spužva i upija sve sa čime se susretne.
I, na kraju, prakticirajte pomnost. Osobe koje pretjerano razmišljaju često, u stvari, ne uspijevaju živjeti u sadašnjem trenutku. Lao Tzu je rekao: „Ako ste depresivni, vi živite u prošlosti, ako ste tjeskobni, vi živite u budućnosti, a ako ste mirni, vi živite u sadašnjosti“. Postoje razne tehnike pomoću kojih to možete ostvariti, a neke su nabrojane do sada u tekstu. Od velike će pomoći biti i meditacija kojom ćete otpustiti opsesivne misli vezane uz brigu i napraviti mjesta za one pozitivne i opuštajuće.
Možda nemamo kontrolu nad nekim događanjima u našim životima, ali misli su svakako nešto što možemo kontrolirati. One nisu nametnute, njih biramo sami, a svaka misao utječe na nas i kreira našu stvarnost. Misli imaju svoju moć i predstavljaju oruđe kojim svoj život možemo beskrajno zagorčati ili ga učiniti kvalitetnim i opuštenim dok uživamo u svakom (sadašnjem) trenutku.