Topljenje glečera otkriva na tisuće artefakata

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Razni predmeti koji su u visokim planinama Norveške bili pokriveni snježnim prekrivačem se posljednjih godina pojavljuju u sve većem broju. Rukavice, cipele, štapovi za hodanje, oružja i ostali razni artefakti su se pojavili u tolikom broju da se stvorilo novo arheološko nalazište koje je krajem prošle godine dobilo i svoj časopis u kojem se opisuju razni predmeti pronađeni u glečerima Norveške.

Ovaj fenomen nije ograničen samo na područje Norveške. Topljenje leda na raznim područjima otkriva nova arheološka nalazišta na kojim se nalaze raznovrsni ljudski i životinjski ostaci stari i do nekoliko tisuća godina. Lars Pilø, arheolog koji predvodi norveški tim, ove glečere u šali naziva vremenskim strojevima.

Mnoga su otkrića pomogla da bolje shvatimo našu povijest i steknemo uvid u život koji se odvijao u davno doba. Primjerice, 1999. su lovci u Tatshenshini-Alsek parku u sjevernoj Britanskoj Kolumbiji naišli na dobro očuvano ljudsko tijelo staro oko 600 godina, a uz koje su se nalazila razna oruđa za lov, šešir, krzneni ogrtač i očuvana vrećica s mesom sušenog lososa.

Još je 1991. u Alpama otkriven slavni ledeni čovjek Ötzi za kojeg se u početku smatralo da je riječ o planinaru ili smrznutom vojniku iz I. svjetskog rata. Danas nam je poznato da on datira iz 3300.g.pr.n.e. te je sada najstarija prirodna ljudska mumija koja je znanstvenicima, zahvaljujući svojoj očuvanosti, pružila mnoge podatke. Ovo je tijelo toliko dobro očuvano da su se u njemu još uvijek nalazila netaknuta crvena krvna zrnca i bilo je moguće odrediti sadržaj njegovog posljednjeg obroka. DNK analiza je također bila uspješna te je pokazala da je osoba za života bila netolerantna na laktozu, a uz to je to postao prvi slučaj osobe koja je bolovala od lymove bolesti.

Na planinama Norveške su Pilø i njegov tim tijekom posljednjih godinu dana otkrili više od 400 objekata među kojima su se nalazili konjska lubanja i štapovi za hodanje koji potječu iz doba vikinga. Pronađen je i vršak strijele iz kamenog doba. Pilø kaže da su ljudi prelazili preko ovih planina i vodili stoku te tako stoljećima za sobom ostavljali široku lepezu artefakata: „Vrlo često pronalazimo ostatke vezane uz lov, kao što su rukavice, cipele i kosturi konja su ugibali tijekom putovanja.“

Ovi artefakti otkrivaju veliku količinu podataka i o ljudima koji su ondje živjeli u kameno doba što su vrlo korisne informacije s obzirom da ne postoje pisani dokumenti o načinu njihovog života jer je riječ o dobu prije izuma pisma.

Arheolozi kažu da se ovi objekti pojavljuju velikom brzinom te stoga i oni moraju brzo reagirati kako bi ih sakupili i očuvali i dalje, osobito kad je riječ o organskim ostacima. Iz tog razloga se na području arheologije razvija područje specijalizirano za ovu vrstu istraživanja.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s