Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Hipokrat je jednom napisao: „Prirodna iscjeliteljska moć u svakome od nas najveća je moć koja sudjeluje u ozdravljenju“.

Većina drevnih iscjeliteljskih praksi, kao što su tradicionalna kineska i ayurvedska medicina, naglašavaju vezu između uma i tijela dok je stajalište zapadne medicine oblikovano sustavom misli koji naglašava upravo obratno – um i tijelo su odvojeni. No neka su istraživanja pokazala da se određeni vidovi imuniteta zaista mogu uspješno tretirati mislima.

Psihoneuroimunologija (PNI) je proučavanje interakcije između psiholoških procesa te živčanog i imunološkog sustava ljudskog tijela. PNI je znanost koja koristi interdisciplinarni pristup, a uključuje psihologiju, neuroznanost, imunologiju, fiziologiju, genetiku, farmakologiju, molekularnu biologiju, psihijatriju, bihevioralnu medicinu, zarazne bolesti, endokrinologiju i reumatologiju. Njome se proučavaju interakcije između živčanog i imunološkog sustava te odnosi između mentalnih procesa i zdravlja.

Psihijatar George Solomon je još 1964. primijetio da se reumatoidni artritis pogoršava kod osoba kad su one depresivne te je stoga počeo istraživati utjecaj emocija na upale i imunološki sustav u cjelini. Ovo novo polje istraživanja je nazvao psihoneuroimunologija („psiho“ za psihologiju, „neuro“ za neurologiju ili živčani sustav i „imunologija“ za imunitet).

Tijekom 60-ih i ranih 70-ih godina prošlog stoljeća je liječnik imena Herbert Benson osmislio pojam „odgovor na opuštanje“ proučavajući načine na koji meditacija može utjecati na krvni tlak. Povezanost uma i tijela se dodatno shvatila kad je psiholog Robert Ader 1975. pokazao da mentalni i emocionalni signali mogu utjecati na imunološki sustav. Danas se ponovno javio interes za stare tradicije kao što su joga i meditacija dok se programi o utjecaju uma na tijelo održavaju i na prestižnim medicinskim školama diljem svijeta.

Istraživači sa Sveučilišta u Južnoj Australiji nedavno su proveli istraživanje o utjecaju uma na tijelo tako što su nekolicini zdravih dobrovoljaca ubrizgali histamin kojeg tijelo, odnosno imunološki sustav, inače proizvodi u velikim količinama u slučaju alergijskih napada.

Ovaj je eksperiment bio postavljen tako da su dobrovoljci mislili da je histamin ubrizgan u jednu ruku dok je on u stvarnosti bio ubrizgan u drugu. Nakon usporedbe alergijske reakcije na objema rukama, ali i u odnosu na kontrolnu skupinu u kojoj su sudionici znali u koju je točno ruku ubrizgan histamin, pokazalo se da je reakcija jača na onoj ruci za koju je dobrovoljac mislio da je u nju ubrizgana injekcija. Izgledalo je kao da je mozak prestao pratiti imunološki sustav na ruci za koju je mislio da je u nju ubrizgan histamin. Ova je iluzija također uzrokovala i smanjenu cirkulaciju te toplinu te ruke.

Sličan su eksperiment proveli i znanstvenici s Medicinskog centra Radboud Sveučilišta u Nizozemskoj. Voditelj ovog tima istraživača je bio Matthijs Kox koji je proučavao tehnike Wima Hofa, nizozemskog rekordera poznatog diljem svijeta po svojoj sposobnosti odupiranja ekstremnoj hladnoći, a koji je zbog te svoje neosjetljivosti dobio i nadimak „Ledeni čovjek“. Njegova je tehnika vrlo slična tibetanskoj Tummo tehnici (joga unutarnje topline) koja uključuje meditaciju na treće oko, vježbe disanja te izlaganje hladnoći.

U ovom su istraživanju sudjelovala 24 dobrovoljca od kojih je polovica bila upoznata s Wim Hofovom metodom dok druga polovica nije prošla nikakvu obuku. Oni su bili podvrgnuti testu upale tijekom kojeg se u njihova tijela ubrizgao soj bakterija koji izaziva simptome slične gripi. Dobrovoljci koji su prošli obuku Hofovom tehnikom su izvještavali o manje intenzivnim simptomima sličnima gripi u odnosu na ostale sudionike. Istovremeno, njihova su tijela proizvela i manju količinu proteina povezanih s upalom te interleukina-10, još jednog proteina koji se inače bori protiv upalnih procesa.

„Do sada se smatralo da se na autonomni i urođeni imunološki sustav ne može svojevoljno utjecati. Ova studija pokazuje da se, kroz prakticiranje tehnika naučenih u kratkoročnom programu obuke, doista može dobrovoljno utjecati na živčani i imunološki sustav,“ napisano je u znanstvenom časopisu PNAS u kojem je studija i objavljena.

Ove studije, ali i mnogi drugi slučajevi, osobito oni osoba koje na „čudotvoran“ način pobijede karcinom, pokazuju da naša svijest kroz razne misli, uvjerenja, stavove i raspoloženje može utjecati na fizičko stanje i zdravlje tijela. Znajući to, usredotočite se i kontrolirajte svoje misli, a na taj način i svoj imunološki sustav te cjelokupno zdravlje!