MSM – Sve što trebate znati o liječenju organskim oblikom sumpora

Piše: Irena Dujmušić
Os Uma

Metilsulfonilmetan, ili jednostavno MSM, je organski oblik sumpora koji se prirodno javlja u nekim biljkama, voću, povrću, žitaricama i mlijeku. Od njegovog otkrića, pa sve do danas, predstavlja pravu zanimljivost u svijetu prirode zbog svojih izvanrednih svojstava u liječenju mnogih bolesti i stanja.

MSM se pojavljuje kao dio prirodnog, cikličkog putovanja poznatog kao “sumporni ciklus”. Alge i nekoliko oblika planktona su sposobni apsorbirati goleme količine anorganskog sumpora iz morske vode, te ga pretvoriti u jednostavni, organski oblik. Pri odumiranju ovih organizama i algi, enzimatski procesi rezultiraju razgradnjom organskih molekula u DMS ili dimetilsulfid. Ovaj spoj je hlapljiv i slabo topljiv u vodi te se prikuplja u stratosferi, gdje oksidira pod utjecajem UV svjetla u DMSO (dimetilsulfoksid) te se dalje pretvara u MSM. DMSO i MSM su vrlo topivi u vodi, pa se lako koncentriraju u atmosferskoj vodenoj pari i vraćaju se na zemlju u obliku kiše. Na taj način ih bilje prikuplja i koncentrira te nam postaje važan hranjivi izvor. Stoga i kišnica, osim biljaka, predstavlja veliki izvor MSM-a, a nalazi se i u mlijeku stoke koje se hrani ispašom. Zbog svoje nestabilne prirode se gubi ukoliko se namirnice bogate MSM-om zagrijavaju, pasteriziraju, zamrzavaju ili ozračavaju.

ZAŠTO JE MSM TOLIKO VAŽAN?

Istraživanja pokazuju da u tijelu mora postojati makar minimalna koncentracija MSM-a kako bi se očuvale normalne fiziološke funkcije i molekularna struktura našeg mišićno-koštanog sustava. Nedostatak MSM-a u organizmu uzrokuje razne zdravstvene tegobe kao što su umor, depresija, visoka osjetljivost na fizički i psihički stres te degenerativne bolesti. Njegova sposobnost neutraliziranja upala je bilo jedno od najvećih otkrića na području zdravlja.

Struktura proteina
Kad biljke apsorbiraju MSM, one ga pretvaraju u aminokiseline metionin i cistein koje sadrže sumpor. Tijelo proizvodi oko 80% aminokiselina koje treba, a preostalih 20%, odnosno esencijalne aminokiseline, mora dobivati iz hrane, a u to pripadaju i metionin i cistein. Dvije molekule cisteina mogu oksidirati i vezati se zajedno kroz sumporne veze koje su ključni faktori u određivanju oblika, svojstva i biološke aktivnosti proteina.

Vezivno tkivo
Nokti i kosa se primarno sastoje od proteina s visokim sadržajem sumpora, poznatog kao keratin. Fleksibilna tkiva poput vezivnog tkiva i hrskavice sadrže proteine s fleksibilnim sumpornim vezama. Kolagen je najzastupljeniji protein u tijelu, i glavna komponenta svog vezivnog tkiva. U koži, kolagen djeluje s vlaknima drugog proteina, elastina, što koži daje elastičnost. U hrskavici, proteoglikan glukozamin, koji sadrži sumpor, i kondroitin se formiraju s kolagenom, što hrskavici daje strukturu i fleksibilnost. Stoga je nedostatak sumpora glavni uzrok gubitka elastičnih svojstava vezivnog tkiva, a posljedice su ukrućenje mišića i zglobova, boranje kože i smanjena elastičnost tkiva pluća i arterija.

Propusnost stanične membrane
Sve stanice su okružene membranama. Membrana se sastoji od dva sloja molekula koje su smještene jedna nasuprot drugoj i koje se sastoje od esencijalnih masnih kiselina na jednom kraju te aminokiselina koje sadrže sumpor na drugom kraju. Aminokiseline su međusobno povezane na takav način da čine površinu u koju su proteini i drugi sastojci membrane umetnuti i osigurani. Ti proteini su potrebni za prijenos mnogih otpadnih materijala kao i hranjivih tvari kroz staničnu membranu.

Sumporne veze formiraju fleksibilne veze između stanica i okolnih vezivnih tkiva što omogućava stanicama da zadrže elastičnost. Kada nema dovoljno sumpora, stijenke stanica otvrdnu, a stanice gube elastičnost. Transportni proteini membrane će biti zaključani, a membrane postaju manje propusne što rezultira smanjenim transportom kisika i hranjivih tvari u stanice, kao i manjem izlučivanju štetnih tvari iz stanica. To će uzrokovati nedostatak kisika i hranjivih tvari te nakupljanjem toksičnih metaboličkih otpadnih tvari unutar stanice, a krajnji rezultat je smanjena vitalnost i razvoj degenerativnih bolesti.

Metabolizam
Enzimi su proteini koji kontroliraju sve važne životne funkcije, na primjer, oni reguliraju sve metaboličke procese u našem tijelu. Sumporne veze su odgovorne za prostornu strukturu enzima i bez njih, enzimi bi imali nedostatak biološke aktivnosti. Nedovoljno sumpora uzrokuje reduciranu produkciju biološki aktivnih enzima, što rezultira redukcijom mnogih metaboličkih procesa. Sumpor je također važan za staničnu proizvodnju energije u kojem se glukoza metabolizira. Nadalje, sumpor igra ulogu u transportnom sustavu elektrona, kao dio proteina željeza i sumpora u mitohondrijima. Sudjeluje i u djelovanju vitamina B-tiamina i biotina koji su neophodni za pretvorbu ugljikohidrata u energiju. Sumporne veze se nalaze i u molekulama inzulina, koje se sastoje od lanaca aminokiselina, naravno povezanih sa sumpornim vezama koje su vrlo važne za pravilno funkcioniranje inzulina.

MSM DJELUJE KAO:

prirodni lijek protiv bolova, on blokira prijenos impulsa boli kroz živčana vlakna, također blokira upale i upalne procese. Pojačava djelovanje kortizola, prirodnog protuupalnog hormona kojeg tijelo proizvodi. Poboljšava propusnost stanične membrane što poboljšava unos hranjivih tvari i eliminaciju otpadnih tvari. Proširuje krvne žile čime poboljšava cirkulaciju što pomaže eliminirati otpadne tvari iz organizma, a što ubrzava ozdravljenje. MSM relaksira mišiće, mnoge kronične boli su uzrokovane upravo kroničnom napetošću mišića u tijelu. Pomaže prirodnim obrambenim mehanizmima u tijelu regulacijom metabolizma prostaglandina i regulira stvaranje antitijela i imunih kompleksa. MSM usporava unakrsno povezivanje u kolagenu, prirodni proces u stvaranju ožiljaka, koji često uzrokuje teške i bolne ožiljke tkiva. To može dovesti do kronične boli, posebice kod ožiljaka od opeklina. MSM liječi na takav način da čini kožu fleksibilnijom. Stoga, MSM učinkovito djeluje na kroničnu bol, ozljede i ožiljke zbog nesreća i opeklina, osteoartritis i reumatoidni artritis, fibromialgiju, bolove u leđima i mišićima, glavobolje i migrene, sportske ozljede, sindrom karpalnog tunela, sklerozu i trzajne ozljede.

sinergistički faktor te svojim učinkom pojačava djelovanje većine vitamina i drugih hranjivih tvari te poboljšava njihov stanični priliv.

snažan antioksidant, koji može vezati i inaktivirati slobodne radikale. Nisu svi slobodni radikali štetni, oni su potrebni za staničnu proizvodnju energije. Jetra proizvodi slobodne radikale u razgradnji štetnih tvari, a imunološki sustav koristi slobodne radikale za ubijanje virusa i bakterija. Normalna proizvodnja slobodnih radikala kod zdravog čovjeka je, dakle, bezopasna. Međutim, prekomjerna proizvodnja slobodnih radikala može biti vrlo štetna. Oni mogu početi lančanu reakciju koja s vremenom može uzrokovati veliku štetu staničnim membranama i kromosomima. Neutralizirajući slobodne radikale, tijelo koristi razne antioksidativne enzime koji sadrže sumporne aminokiseline. Stoga je, kao glavni donator sumpora, MSM neophodan za pravilan rad tjelesnog antioksidativnog sustava.

detoksikator organizma jer drastično povećava sposobnost stanica u lučenju otrovnih otpadnih tvari. On reagira s toksinima, utječe na inaktivaciju i ubrzava izlučivanje. Osim toga, povećava propusnost stanične membrane, što olakšava ulazak hranjivih tvari i izbacivanje otpadnih tvari. Ovo je posebno važno za mozak, organ koji je izuzetno osjetljiv na učinke toksičnih tvari poput teških metala i organskih spojeva. Mnogi od tih spojeva imaju tendenciju akumuliranja u živčanim stanicama, a kao posljedica nastaju neurološki poremećaji. MSM je jedan od rijetkih antioksidansa koji može lako proći kroz krvno-moždanu barijeru, sprječava i popravlja oksidativna oštećenja i vraća staničnoj membrani elastičnost i propusnost što živčanim stanicama omogućava lučenje otpadnih tvari.

antialergik i ublažava simptome alergija. Njegova glavna antialergijska karakteristika dolazi iz sposobnosti vezivanja za sluznicu te na taj način predstavljaju prirodnu blokadu između domaćina i alergena. Osim toga, MSM ublažava alergije kroz detoksikaciju i eliminaciju slobodnih radikala, te poboljšavanje propusnosti stanica. Istraživanja navode da MSM djeluje jednako, ako ne i bolje, kao i konvencionalni antihistaminici, a uz to bez negativnih efekata.

protuupalna tvar u mnogim autoimunim reakcijama. Istraživanja pokazuju da MSM značajno smanjuje degeneraciju i upalu. Njegov blagotvoran učinak dolazi i zbog njegove sposobnosti poboljšavanja propusnosti stanice, čime se sprječava stvaranje pritiska u stanicama koje uzrokuju upalu.

zaštita od raka, naime, istraživanja provedena na animalnim modelima pokazuju da su miševi, kojima je ubrizgana kancerogena tvar, razvijali tumore znatno sporije ako im je u hrani bio dodan MSM.

– snažno antiparazitno sredstvo koje djeluje protiv raznih parazita poput Giardie, glista, nematoda, Trichomonas vaginalisa i drugih. Ovo su potvrdila istraživanja provedena na životinjama, ali i ljudima, koji su se riješili nametnika uz pomoć MSM-a dodanog u hranu ili piće. Njegovo glavno antiparazitno svojstvo proizlazi iz njegove sposobnosti vezivanja na sluznicu te na taj način predstavlja blokadu između domaćina i parazita. Upravo je taj “premaz” na sluznici parazitima neprobojan, i budući da se ne mogu primiti, paraziti jednostavno budu isprani iz tijela.

– tvar koja normalizira razine šećera u krvi, čime direktno pomaže kod dijabetesa. Sumpor je komponenta inzulina, proteina kojeg luči gušterača, a nedostatak sumpora u prehrani rezultira slabom produkcijom biološki aktivnog inzulina. Istraživanja pokazuju da MSM poboljšava staničnu apsorpciju glukoze poboljšanjem propusnosti stanica, čime razine šećera u krvi dolaze u normalu, a gušterači se omogućuje normalna funkcija.

sredstvo protiv zatvora i kiseline u želucu, što potvrđuju istraživanja provedena na ljudima. Prema njima, barem 75% osoba može odbaciti antacid, uobičajeni lijek protiv kiseline u želucu, već sedam dana nakon uključivanja MSM-a kao dodatka prehrani. Osim toga, osobe koje pate od zatvora stolice uspješno i trajno rješavaju ovaj problem uz pomoć samo 500 mg MSM-a dnevno uz 1 gram askorbinske kiseline.

pomoć pri disfunkciji pluća jer omogućuje tijelu da učinkovitije uzima kisik. Na prvom mjestu, poboljšava elastičnost stanica pluća kao i propusnost stanične membrane što omogućava bolje disanje i prolazak kisika kroz membrane u krvotok. Drugo, MSM sprečava i ispravlja zgrušavanje crvenih krvnih stanica, čime krv apsorbira više kisika.

antistresno sredstvo, mnogi ljudi koji koriste MSM su izvijestili da se osjećaju bolje, jače i više izdržljivo.

– sredstvo za održavanje kože, kose i noktiju, stoga se sumpor opravdano zove prirodnim “mineralom ljepote”. Sumpor je potreban za proizvodnju kolagena i keratina, proteina nužnih za zdravlje kože, kose i noktiju. Mnogi dermatološki poremećaji, uključujući i alergijski, pozitivno reagiraju na ishranu dopunjenu MSM-om. Oralna primjena se pokazala učinkovitom protiv akni, crvenila kože, kože koja je suha i koja svrbi. U lokalnoj primjeni u obliku masti ili losiona, MSM je također koristan u liječenju bolesti kože, uključujući akne, psorijazu, ekceme, dermatitis, prhut, pelenskog osipa i nekih gljivičnih infekcija. Poboljšava se i zarastanje i ublažavanje ožiljaka, kako novih, tako i starih.

DOZIRANJE

Optimalna doza ovisi o prirodi i intenzitetu smetnji, a i preporuke o doziranju se razlikuju od autora do autora. U većini slučajeva, kod odraslih je dovoljno početi dozama od 3 grama dva puta dnevno. Djeca mlađa od 10 godina trebaju uzeti 1 gram dva puta dnevno, a mladi od 10 do 18 godina 2 grama dva puta dnevno. Nakon nekoliko mjeseci doza za odrasle može se svesti na 2 grama dva puta dnevno, iako održavanje više doze neće uzrokovati štetne posljedice. Osobe s ozbiljnijim oboljenjima trebaju uzimati još veće doze MSM-a, a neka su istraživanja pokazala da nije došlo do značajnog poboljšanja bez vrlo visokih doza, poput 30 grama dnevno. Takve ekstremne doze se općenito ne preporučuju svima, iako ni za njih nije bilo prijavljenih negativnih učinaka. Općenito, MSM je potpuno bezopasan i netoksičan, a do sada još nije otkrivena gornja granica koja bi uzrokovala toksičnost.

Svaku promjenu u doziranju treba primijeniti postupno, kako bi se organizam naviknuo. Treba biti spreman za efekte detoksikacije, koji se mogu javiti u vidu mučnine, proljeva ili glavobolje, stoga je dobro ne povećavati doziranje dok ne nestanu svi simptomi detoksikacije. MSM je najbolje uzeti sa čašom vode pola sata prije jela, te ne uzimati prije spavanja jer može podići razine energije.

Ukoliko patite od nekih od gore navedenih simptoma, pokušajte ih tretirati s MSM-om, započnite s malim dozama koje ćete postupno povećavati i bilježite svoje promjene. Možda će zatrebati, jer vjerovali ili ne, nedostatak sumpora nije opisan u medicinskoj literaturi, stoga ćete baš vi, kao i svi drugi korisnici biti oni koji će promovirati iznimnu ulogu sumpora u organizmu.

Izvori: Os Uma, WebMD, MSM info

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s