Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Kako bi stanice u tijelu mogle postići i održavati zaista vitalno zdravlje, njima je potrebno mnogo kisika. No, većina ljudi jede hranu koja je lišena osnovnih prehrambenih elemenata koji pružaju taj kisik i olakšavaju njegovo kretanje po cijelom tijelu. Ovdje u priču ulazi sumpor kao spoj koji je apsolutno nužan za dobro zdravlje.

Riječ je o mineralu koji je, nakon kalcija i fosfora, najzastupljeniji u našem tijelu. Prije primjene današnjih kemijskih gnojiva, poljoprivrednici su pri gnojenju usjeva upotrebljavali stajski gnoj koji bi tlo obogatio visokim razinama sumpora. Ali današnje metode uzgoja su gotovo u potpunosti eliminirale sumpor iz tla, a samim time i iz hrane. Ono malo što ga ostane vrlo često biva eliminirano kroz obradu, hlađenje, dehidraciju i kuhanje.

Sumpor se javlja u dva oblika: kao dimetil sulfoksid (DMSO), koji je nusproizvod u proizvodnji papira i kao metilsulfonilmetan (MSM) koji je organski oblik sumpora i prirodno se pojavljuje u nekim biljkama, voću i povrću. Obje su vrste važne za naše tijelo iako se njihova važnost podcjenjuje, a postoji i velika mogućnost da ih ne unosimo u dovoljnoj količini.

MSM je nusproizvod algi koji u procesu ispari u oblake i kasnije se u obliku padalina vraća na zemlju te postaje hrana i važan hranjivi izvor za nas. Njegova niska razina u tijelu uzrokuje zdravstvene tegobe kao što su umor, depresija, visoka osjetljivost na fizički i psihički stres te degenerativne bolesti. Njegova sposobnost neutraliziranja upala je bilo jedno od najvećih otkrića na području zdravlja jer on razbija plak u arterijama što je povezano s kroničnom upalom, a time igra važnu ulogu u prevenciji srčanih bolesti.

Oko polovica sumpora u tijelu nalazi se u mišićima, koži i kostima, no on igra važnu ulogu u mnogim tjelesnim sustavima. Sumporove veze su potrebne proteinima kako bi oni mogli održati svoj oblik dok te veze određuju njihovu biološku aktivnost. Primjerice, kosa i nokti se sastoje od proteina zvanog keratin koji je bogat sumporom dok vezivno tkivo i hrskavica sadrže proteine koji imaju fleksibilne sumporove veze i strukturi pružaju fleksibilnost. Fleksibilna tkiva u tijelu imaju tendenciju da tijekom godina gube elastičnost što dovodi do boranja kože, ukočenosti mišića i bolnih zglobova.

Sumpor je, uz navedeno, potreban i za održavanje pravilne strukture i biološke aktivnosti enzima jer oni, ukoliko se u tijelu ne nalazi dovoljna količina sumpora, ne mogu funkcionirati ispravno što može dovesti do niza zdravstvenih problema. On igra važnu ulogu u transportnom sustavu elektrona kao dio proteina željeza/sumpora u mitohondrijima koji su tvornice energije naših stanica te u pretvorbi vitamina B1 (tiamina) i biotina koji uz njegovu pomoć ugljikohidrate pretvaraju u energiju.

Sumpor pomaže pri sintezi važnih metaboličkih posrednika kao što je glutation (GSH), jedan od tjelesnih najvažnijih antioksidansa. Niže razine GSH-a su povezane s degenerativnim bolestima, slabljenjem imuniteta i nakupljanjem toksina. Interni trijažni sustav tijela obični štedi mozak kao najkritičniji organ u tijelu , no u slučajevima niskih doza aminokiselina koje sadrže sumpor, mozak iscrpljuje svoje zalihe GSH  kako bi održao razinu cisteina čime se smanjuje sposobnost moždane obrane antioksidansima i ubrzavaju degenerativni procesi.

Sulfatiranje je kritičan put u detoksikaciji jetre što je osobito važno pri detoksikaciji farmaceutskih lijekova. Postupak sulfatiranja detoksikacije lišava tijelo aminokiselina koje sadrže sumpor pa je osobama koje uzimaju farmaceutske lijekove potrebno više sumpora. Nadalje, on je važan i pri održavanju ispravnog funkcioniranja inzulina jer se molekule inzulina sastoje od dva lanca aminokiselina koji su međusobno vezani sumporovim mostovima bez kojih inzulin ne bi mogao pravilno vršiti svoju biološku aktivnost.

Od 20 aminokiselina koje se inače nalaze u hrani, samo dvije sadrže sumpor, a to su metionin i cistein. Metionin tijelo ne može samo sintetizirati i potrebno ga je unositi kroz prehranu dok cistein tijelo sintetizira, no zahtjeva stalan dotok prehrambenog sumpora. Ipak, niti jedna od njih se ne pohranjuje u tijelu nego se dnevni višak izlučuje putem urina ili pohranjuje u obliku GSH-a (koji se sastoji od tri aminokiseline: cisteina, glutamata i glicina) koji je tjelesni najmoćniji antioksidans.

Najbolji izvori sumpora u hrani su luk, češnjak, poriluk i vlasac kao i svo križonosno povrće jer sadrži izotiocijanate koji su snažni borci protiv karcinoma, a ono uključuje brokulu, cvjetaču, kupus, prokulice, rotkvice, potočarke i kelj. U jednom smo prethodnom tekstu pisali o malom crvenom čudu zvanom rotkvica pa više o njezinom djelovanju i djelovanju sumpora možete pročitati ovdje. Životinjske namirnice bogate ovim elementom uključuju organska jaja, ribu i govedinu hranjenu travom (nedenaturirani protein sirutke iz ovakvog mesa je najbogatiji izvor aminokiselina koje sadrže sumpor).

Količina sumpora koju možemo dobiti iz navedenih izvora varira između 1 do 5 mg/kg, a sirovo mlijeko (naravno, dobiveno od krava hranjenih travom) sadrži najviše količine MSM-a. Važno je napomenuti da se MSM rapidno gubi kroz proces grijanja i da pasterizirano mlijeko nije njegov dobar izvor jer sadrži manje od 0,25 mg/kg. To se isto odnosi i na temeljito kuhano povrće te voće i povrće koje nije svježe te ga je, stoga, najbolje konzumirati sirovo i što prije nakon branja. Aloe vera je biljka u kojoj se MSM nalazi u koncentriranom obliku, pa korištenjem prirodnih proizvoda od te biljke možete povećati njegov unos.

Preporučena doza MSM-a iznosi oko 2500 mg dnevno, a može se postepeno povećavati i do 7500 mg. Ukoliko odlučite povećati njegov unos, imajte na umu moguće nuspojave uzrokovane detoksikacijom, a u početku bi to moglo i pogoršati vaše stanje. Stoga svakako dozu povećavajte postepeno kako biste tijelu omogućili da se prilagodi. Izbjegavajte svako povećanje doze sve dok ne nestanu svi simptomi detoksikacije. Također, izbjegavajte njegovo uzimanje navečer jer bi to moglo povećati vašu razinu energije i tako poremetiti san kao i ako ste alergični na sulfatne lijekove. Osim ovoga, MSM je potpuno netoksičan i do sada još nije otkrivena gornja granica koja uzrokuje takve učinke. Ova činjenica ga zato čini izvrsnim dodatnim izvorom sumpora jer metionin i cistein mogu u velikim dozama uzrokovati toksičnost.