Helioterapija: tretman pomoću svjetlosti

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Većina ljudi je svjesna da je izlaganje sunčevoj svjetlosti način na koji se povećavaju razine vitamina D. Unatoč tome, veliki broj osoba je izbjegava, osobito sredinom dana, jer se sunčeva svjetlost često povezuje s rakom kože, njezinim oštećenjima i preuranjenim starenjem.

No, istina je da je razumno izlaganje suncu, po mogućnosti usred dana i bez korištenja zaštitnih krema, vrlo korisno za čovjekovo zdravlje i to ne samo zato što se na taj način povećavaju razine vitamina D nego i zbog mnogih drugih prednosti i koristi o kojima se malo zna. Prirodni tretmani koji koriste sunce (prirodnu svjetlost) su poznati pod nazivom helioterapija dok se oni koji koriste umjetne izvore nazivaju aktinoterapija.

Možda će ovo zvučati protuintuitivno, ali umjereno sunčanje može biti lijek za mnoge kožne bolesti i poremećaje čiji je broj pojavnosti veći nego ikad. Iako bolestima kože pridonose razni čimbenici koji uključuju i ishranu, nemoguće je zanemariti činjenicu da se danas ljudi izlažu suncu i borave na svježem zraku mnogo manje nego što su to činili naši preci.

Ljudi su sve do pred stotinjak godina živjeli i radili na otvorenom te na suncu boravili satima bez ugrožavajućih posljedica. Današnji se čovjek budi uz zvuk budilice, sjeda u vozilo i odlazi u ured u kojem boravi najmanje 8 sati. Nakon odlaska kući i obavljanja osnovnih kućanskih poslova, preostaje malo ili nimalo vremena za boravak pod suncem. Stoga ne čudi što je skoro polovica čovječanstva danas pogođena manjkom vitamina D!

U našoj su kulturi, ali i u medicinskoj zajednici sunčeva svjetlost i sunčanje posljednjih godina stekli lošu reputaciju. U povijesti su liječnici i razni iscjelitelji još od antičkog doba izlaganje suncu preporučali kao „najbolju hranu i lijek na svijetu“. Drevni Grci, Egipćani, Rimljani… svi su se redovito sunčali i sunce koristili kao lijek.

helioterapija

Naime, dokazano je da osobe koje se redovito izlažu suncu imaju niži krvni tlak, reguliran šećer u krvi, povećane razine „dobrog“ kolesterola te bijelih krvnih zrnaca (znači i bolji imunitet). Dapače, dr. G. D. Babbitt je u svojoj knjizi „Ljudska kultura i izlječenje“ napisao:

„Postoji veliki raspon raznih sila, uključujući željezo, magnezij, kalij, ugljik te mnogih drugih elemenata koji se dobivaju izlaganjem sunčevoj svjetlosti. Zašto onda uzimamo te elemente u obliku nadomjestaka ishrani kad ih možemo dobiti izravno od sunca?“

Helioterapija se krajem 19.st počela koristiti u liječenju tuberkuloze (kostiju – uzrok je manjak vitamina D) kao i nekih drugih bolesti zglobova i kože. Niels Ryberg Finsen je 1903. otkrio da se lupus vulgaris, kožna bolest, vrlo lako liječi UV zrakama zbog čega mu je kasnije dodijeljena i Nobelova nagrada.

Tretman helioterapijom tijelo izlaže sunčevoj svjetlosti u svrhu liječenja bolesti, no ujedno pomaže i pri povećanju energije, smanjenju krvnog tlaka i kolesterola dok pojačava i ukupnu tjelesnu otpornost. Dermatolozi je koriste za liječenje akni, psorijaze i drugih kožnih problema. Helioterapija se koristi i za stimulaciju mišića i opuštanje, ali i za tretiranje sezonskog afektivnog poremećaja koji je inače uzrokovan pomanjkanjem sunčeve svjetlosti, najčešće u zimskim mjesecima. Uz navedeno, ona se još koristi kao sredstvo za smanjenje neugodnog tjelesnog mirisa, osnaživanje imuniteta (osobito kod pacijenata koji su zaraženi HIV-om), dekontaminaciju krvnih transfuzija, oporavljanje DNK, ozračivanje krvi pacijenata oboljelih od karcinoma i kao lijek protiv neonatalne žutice.

Više od 400 neovisnih kliničkih studija je pokazalo da su svjetiljke koje se koriste u helioterapiji vrlo učinkovite u borbi protiv psorijaze i vitiliga te ostalih kožnih bolesti kao što je ekcem. Ova vrsta tretmana koristi UVB svjetlo s vrstom UV svjetlosti koja je terapeutski učinkovita i vrlo pogodna za osobe svijetle puti.

helioterapija1

Sunčeva svjetlost je nevjerojatan lijek, no svakako postoje i štetne posljedice koje se javljaju u slučaju pretjeranog izlaganja uz manjak poštovanja prema njegovoj jačini. Stoga, poduzmite neke zaštitne mjere prije izlaganja sunčevoj svjetlosti, a koje neće uključivati zaštitnu kremu za sunčanje (koju također nikada ne bi trebalo koristiti u pretjeranim količinama i svakako ne kao jedinu zaštitu).

Preporuča se da se u ishrani u većoj mjeri koriste divlje masne ribe kao što su losos, skuša i sardine jer pružaju dozu zaštitničkih EPA i DHA kiselina bogatih omega-3. Potrebno je imati na umu da je zdrav san (kojeg regulira sunčeva svjetlost) ključan za naše tijelo kao čimbenik regeneracije tijela, pa se stoga preporuča održavati što zdraviji cirkadijski ritam.

Helioterapija uz ovo preporuča češće izlaganje sunčevoj svjetlosti usred dana, u doba oko podneva. Razlog tome je taj što je razina UVB svjetlosti tada na svojem vrhuncu za razliku od jutra i kasnog poslijepodneva kad je UVA svjetlost pojačana. Tijelu je potreban ispravan omjer UVA i UVB zraka, dok su UVB zrake potrebne jer su one te koje stvaraju vitamin D kroz kožu.

Uz sve navedeno, svakako je potrebno uzeti u obzir i tip kože jer je osobama svijetle puti i onima koje boluju od neke bolesti dovoljna 15-minutna izloženost suncu u vrijeme oko podneva.

 

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s