Piše: Irena Dujmušić
Os Uma

Uskoro počinje sezona dinje, omiljene ljetne poslastice. Sočna i zrela, osim iznimno ukusne delicije, predstavlja i bogat izvor zdravlja uz vrlo malo kalorija. Usprkos svojoj popularnosti, njezine su zdravstvene prednosti relativno nepoznate, poput velike nutritivne raznolikosti, te će ove činjenice zasigurno pomoći svima onima koji se žele zdravo hraniti i usput spriječiti mnoge bolesti i stanja.

Dinja je izrazito malo kalorična, 100 g sadrži samo 34 kalorije i 0.19 g masti, a obiluje brojnim polifenolnim spojevima, vitaminima i mineralima potrebnim za optimalno zdravlje. Izvrstan je izvor vitamina A, 100 g daje čak 3382 IU ili oko 112% od preporučene dnevne vrijednosti. Vitamin A je snažan antioksidans, i neophodan je za zdrav vid te za održavanje zdravlja sluznica i kože. Osim toga, vitamin A pomaže u zaštiti od raka.

Također je bogata antioksidativnim flavonoidima, kao što su beta-karoten, lutein, zeaksantin i kriptoksantin. Ovi antioksidansi imaju sposobnost zaštite stanica i drugih struktura u tijelu od slobodnih radikala te stoga štite od raka debelog crijeva, prostate, dojke, endometrija, pluća i gušterače. Ukupni antioksidativni kapacitet (ORAC vrijednost) dinje je 315 umol TE/100 g, a vrijednost dinje medljike je 241 umol TE/100 g.

Umjereni je izvor elektrolita kalija, 100 g sadrži 267 mg kalija koji je važan sastavni dio stanica i tjelesnih tekućina te pomaže u kontroli otkucaja srca i krvnog tlaka. Osim toga, sadrži umjerene razine vitamina B-kompleksa, kao što su niacin i pantotenska kiselina te vitamina C i minerala mangana, magnezija, cinka, bakra i željeza.

Treba napomenuti i da su sjemenke dinje jestive, a bogate su biljnom omega-3 masnoćom u obliku alfa-linolenske kiseline.

Nekoliko dodatnih razloga zašto treba jesti dinju

Manji rizik od metaboličkog sindroma
Istraživanje je pokazalo da žene, koje jedu najmanje 300 grama voća dnevno, imaju niži rizik od metaboličkog sindroma. U istraživanje je, osim dinje, bilo uključeno i grožđe, lubenice, banane i jabuke. Nađeno je da su žene, koje su konzumirale veće količine ovih plodova, imale niže razine C-reaktivnog proteina (CRP), koji je pokazatelj upala. Ovo znači da dinje i drugo voće imaju protuupalna svojstva koja pomažu smanjiti rizik od metaboličkog sindroma.

Povećava unos polifenola
Polifenoli su poznati po svojoj prevenciji raznih bolesti i svojstvima koja djeluju protiv starenja. Iako dinja sadrži znatno nižu koncentraciju polifenola od ostalog voća poput jagoda i grožđa, ljudi imaju tendenciju jesti veće količine dinje u usporedbi s nekim drugim voćem. Kada se to uzme u obzir, dinja pridonosi s više polifenola u prosječnoj dnevnoj prehrani od lubenica, ananasa, kivija, grejpa i klementina.

Sinergija hranjivih tvari u borbi protiv bolesti
Jedna od najboljih stvari u konzumaciji cjelovitih namirnica je to da time dobivamo čitavo bogatstvo korisnih hranjivih tvari u svakom zalogaju, a to je svakako slučaj s dinjom. Primjerice, ona sadrži više beta-karotena nego alfa-karotena, no zato što sadrži oba karotenoida, ona također sadrži i njihove derivate, uključujući lutein u slučaju alfa-karotena i beta-kriptoksantin i zeaksantin u slučaju beta-karotena. Ovome se pridružuju i flavonoid luteolin, antioksidativne organske kiseline uključujući feruličnu i kafeinsku te anti-upalni spojevi kukurbitacin B i E.

Malo poznate činjenice o dinji

– dinja se probavlja vrlo brzo i jednostavno, ako nema ničega drugog u želucu. Nutricionisti koje se bave kombiniranjem hrane u prehrani ističu da se dinja uvijek treba jesti sama, na prazan želudac. Ako imate problema s probavljanjem dinja, to je zato jer je druga hrana u želucu. Najgore vrijeme za konzumaciju dinje je nakon obroka, kao desert. U tom slučaju, teže namirnice od kojih je sastavljen obrok će biti probavljene prve, zbog čega će dinja čekati u želucu i fermentirati, stvarajući neugodne događaje.

– dinja ne zahtijeva enzime gušterače za probavu, jer su svi potrebni enzimi već u plodu. To znači da ona povećava energiju, umjesto da je iscrpljuje, kao što je to slučaj s nekom drugom hranom.

– količina beta karotena u dinji je čak 30 puta veća od količine istog u svježoj naranči, a njegova bioraspoloživost je usporediva onoj u mrkvi.

Upozorenje: Zbog toga što dinja raste direktno na zemlji, može biti izvor zaraze salmonelom i listerijom. Njihova gruba kora je odlično mjesto za smještaj bakterija koje mogu i dalje rasti na njoj nakon berbe. Prilikom uzgoja na velikim farmama može doći do kontaminacije putem vode za navodnjavanje, a osim toga, one se često tretiraju pesticidima, stoga je najbolje uzimati dinje koje su uzgojene na organski način.

Kako to nije uvijek moguće, dobro je poduzeti sljedeće preventivne mjere:
– izbjegavajte oštećene dinje
– operite dinju uz blago četkanje kore
– odrežite peteljku, budući da je najviše sklona bakterijskoj kontaminaciji
– razrezanu dinju stavite na dva sata u hladnjak
– temeljito operite sve ploče za rezanje, noževe i pribor

Najveća mudrost u ishrani je raznolika prehrana, kako bi unijeli sve potrebne hranjive tvari, a dinja, sama za sebe, predstavlja poseban primjerak nutritivne raznolikosti.

Izvori: Nutrition and You, Dr. Mercola, Natural Society