Revolucija u obrazovanju: Finska prestaje podučavati pojedine predmete

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Finska, jedna od vodećih zemalja kad je obrazovanje u pitanju, odlučila se na radikalnu promjenu vezanu uz suvremeno obrazovanje. Ova država planira do 2020. ukinuti podučavanje pojedinih predmeta kao što su matematika, kemija i fizika te umjesto toga školarce podučavati prema „temama“ ili širokim pojavama tako da postavljanje pitanja „Koja je svrha učenja toga?“ postaje suvišno.

Finska je godinama označavala zemlju koja ima uspješan odgojno-obrazovni sustav i često se nalazila na vrhu ljestvica pismenosti i računanja. Premašivale su je jedino neke dalekoistočne zemlje kao što su Singapur i Kina dok su političari i obrazovni stručnjaci iz cijelog svijeta odlazili u Helsinki nadajući se da će otkriti i primijeniti tajnu njezinog uspješnog školstva. No, ova je zemlja odlučila otići korak dalje te još više poboljšati svoj obrazovni sustav i to uvođenjem, za sada revolucionarnog, načina podučavanja kojeg su nazvali podučavanje „fenomena“ ili podučavanje po temama.

Što to točno podrazumijeva? Ukratko, umjesto nastavnog sata geografije nakon kojeg slijedi sat povijesti, učenici će od sada, recimo, dva sata provoditi učeći o Europskoj zajednici što pokriva teme kao što su jezici, gospodarstvo, povijest i zemljopis. Učenici koji se strukovno obrazuju će studirati „usluge kantine“ što uključuje učenje matematike, jezika i komunikacijskih vještina. Dakle, učenici će i dalje učiti sve važne znanstvene teorije, no o njima će učiti na više primijenjeni način.

„Ono što nam je sada potrebno jest drugačija vrsta obrazovanja koja će ljude pripremiti za rad,“ rekao je Pasi Silander, razvojni menadžer iz Helsinkija. „Mladi ljudi koriste poprilično napredna računala. U prošlosti su banke zapošljavale mnoge službenike koji su se borili s brojkama, ali to se danas u potpunosti promijenilo. Stoga moramo uvesti promjene u obrazovanju koje su neophodne za industriju i moderno društvo.“

Finska1

Ovaj novi sustav potiče i različite vrste učenja kao što su rješavanje problema kroz interakciju i suradnju između manjih skupina u svrhu razvoja vještina koje omogućavaju stvaranje karijere. Primjerice, učenici obično ispred učitelja tijekom nastave sjede pasivno, slušaju predavanje ili čekaju da budu ispitani. Umjesto toga se uvodi više suradnički pristup među grupama u svrhu razvoja komunikacijskih vještina.

Ova je reforma naišla na negodovanje nekih učitelja i voditelja od kojih su mnogi proveli veći dio života podučavajući određeni predmet. Sada se od njih traži promjena pristupa koja zahtijeva međusobnu suradnju u planiranju nastavnog programa kako bi se u obrazovanje uvelo više predmetnih stručnjaka. No, nastavnicima koji se prilagode promjenama je obećana i povišica.

Do sada je za ovakav pristup obučeno više od 70% srednjoškolskih nastavnika. „Mi smo doista promijenili način razmišljanja,“ rekao je Silander. „Vrlo je teško pridobiti nastavnike i poduzeti prvi korak… ali učitelji koji su prihvatili novi pristup kažu da se sada ne mogu vratiti na staro.“

Prvi podaci pokazuju da i učenici imaju koristi od toga. U posljednje se dvije godine, od kad se ovaj sustav obrazovanja počeo uvoditi, njihov standard poboljšao. Finske su škole dužne uvesti razdoblje „nastave temeljene na fenomenu“ barem jednom godišnje koje može trajati i nekoliko tjedana. U međuvremenu i predškolski sektor također uvodi promjene zahvaljujući još jednom projektu naziva „Centar za razigrano učenje“ kojim se uvodi malo „zaigraniji“ pristup učenju u odnosu na manju djecu.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s