Piše: Irena Dujmušić
Os Uma

Procjenjuje se da se na godišnjoj razini baci više od 2 milijarde tona hrane, odnosno, trećina ukupno proizvedene hrane, što direktno utječe na glad u svijetu, cijene hrane te socijalne nemire. Ove brojke su alarmantne te predstavljaju ekološku, moralnu te ekonomsku sramotu. No, postoji lijek i za to, i to putem solidarne razmjene hrane.

Već duže vrijeme, diljem svijeta postoji organizirana razmjena hrane (food sharing) na način da postoje Internetske stranice na kojima se mogu ostaviti podaci osobe koja ima višak namirnica. Ovu će hranu potom volonteri preuzeti i podijeliti onima kojima je potrebna ili će se na neki drugi način organizirati razmjena. Također, ovakva ili slična razmjena hrane organizirana je i putem društvenih mreža, kako bi se spriječilo prekomjerno bacanje hrane, nepravilna raspodjela hrane te glad i siromaštvo. Jedino pravilo koje postoji je – da je hrana upotrebljiva, znači svježa, te da nema nikakvog plaćanja.

Drugi način razmjene hrane su frižideri solidarnosti, a ideja je vrlo jednostavna. Na javno mjesto se postavi frižider u kojem će ljudi ostavljati višak hrane koji im nije potreban, kako bi oni koji su u potrebi mogli uzeti što im treba. Frižideri su za sada postavljeni u Belgiji, Španjolskoj, Njemačkoj i nekim drugim zemljama, no popularnost ovog projekta brzo raste i za očekivati je da će ova plemenita ideja zaživjeti svuda u svijetu.

U frižideru se ne ostavlja sirova riba, meso ili jaja, zapakiranim ili konzerviranim namirnicama ne smije isteći rok trajanja, a jela pripremljena kod kuće moraju sadržavati upute o jelu, sastojcima i datumu izrade. Volonteri paze da se u frižiderima ne nađe ništa čemu je prošao rok ili ako su u pitanju jela spremljena kod kuće, da nisu stajala duže od 4 dana, no za sada nema brige – sva donesena hrana se i odnese isti dan. Ovu su priliku iskoristili i brojni restorani, koji više ne moraju bacati višak hrane, već ga mogu donirati.

Organizatori ovakvih projekata ističu da se ne radi o dobročinstvu već o korištenju hrane koja bi inače završila u smeću, te da nije važno tko će hranu uzeti, već je bit u tome da se hrana iskoristi, poveća vrijednost prehrambenih proizvoda te borba protiv otpada.

Na žalost, u našoj regiji nema ovakve organizirane razmjene viška namirnica, osim putem socijalnih samoposluga koje su rezervirane za registrirane korisnike socijalne pomoći. Višak hrane iz restorana i trgovina se baca, ponajviše zato što postoje izuzetno visoki porezi na hranu koja se donira, a premda bi taj problem uskoro trebao biti riješen, i ta će se hrana opet naći samo u pučkim kuhinjama i socijalnim trgovinama. Stoga, ovakav je model razmjena namirnica putem Interneta i frižidera solidarnosti jedini pravi način da se smanji bacanje hrane u otpad te da ona dospije u ruke svima kojima je potrebna.

Izvori: Huffington Post, The Guardian, World Food Day