Hobotnica – biće s 10 000 gena više od ljudi

Piše: Irena Dujmušić
Os Uma

Ponekad se čini kao da hobotnica sa svojih osam krakova, velikim očima i inteligentnim ponašanjem nije s ovog planeta. Ovu usporedbu dodatno utvrđuje činjenica da su znanstvenici dekodirali njezin genom i otkrili da je znatno drugačiji od drugih inteligentnih bića na kopnu i moru.

Istraživači koji su sekvencionirali svih 2,7 milijardi “slova” genetskog koda hobotnice tvrde da se njezina inteligencija razvila puno prije nego li kod “viših” kralježnjaka te da njezin genom sadrži tajne kako se to dogodilo. Clifton Ragsdale, jedan od voditelja međunarodnog projekta sekvencioniranja genoma navodi: “Hobotnica se čini posve drugačijom od svih drugih životinja, pa čak i drugih mekušaca, sa svojih osam krakova kojima može hvatati, po velikom mozgu i sposobnošću pametnog rješavanja problema. Poznati britanski zoolog Martin Wells je rekao da je hobotnica vanzemaljac. i u tom smislu, naša studija opisuje prvi sekvencirani genom vanzemaljca.”

Genom hobotnice je nevjerojatan izvor koji otvara nova pitanja koja nisu mogla biti postavljena prije. Tako su znanstvenici primjerice otkrili stotine novih gena kakvih nema kod drugih životinja i koji su najvjerojatnije uključeni u jedinstvenu sposobnost procesa kamuflaže kod hobotnice. Nobelovac dr. Sydney Brenner, koji je inicirao ovaj projekt navodi kako će razumijevanje gena koji su zajednički glavonošcima pomoći definirati što znači biti jedan od njih, i tako rasvijetliti kako je primordijalna inteligencija hobotnica evoluirala od kada su se prvi put pojavile u oceanima prije više od 400 milijuna godina – 230 milijuna godina prije sisavaca. Dr. Brenner ističe da su upravo hobotnice bile prva inteligentna bića na planetu.

Istraživanje još otkriva da hobotnica ima otprilike 10 000 gena više od ljudi, odnosno sveukupno 33 000, a ovu ekspanziju znanstvenici pripisuju rasprostranjenom miješanju genoma i pojavi novih gena koji su pomogli hobotnici preživjeti. Najistaknutija ekspanzija se dogodila kod skupine gena poznatih kao protokadherini, a koji se smatraju bitnim za razvoj živčanih stanica i interakcije između neurona. Genom hobotnice sadrži 168 protokadherina, što je 10 puta više nego kod drugih beskralježnjaka i više nego dvostruko od sisavaca.

Znanstvenici zaključuju kako je živčani sustav hobotnice organiziran na potpuno drugačiji način od našeg i da je sekvenciranje genoma bila prilika da se vidi što možemo naučiti o jedinstvenom mozgu i morfologiji hobotnice. U budućnosti, znanstvenici žele proučiti genome drugih glavonožaca, što bi omogućilo uspoređivanje, a prve rezultate očekuju u sljedećih nekoliko godina.

Izvor: Independent, Popular Science

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s