Antropocen – nova epoha koju obilježava utjecaj čovjeka na geološki razvoj Zemlje

Os Uma
Piše: Irena Dujmušić

Jesmo li ušli u novu epohu, obilježenu ljudskim trajnim utjecajem na planet, je pitanje koje već neko vrijeme intrigira geologe i zagovornike zaštite okoliša. Antropocen bi dakle bila epoha u kojoj su ljudske aktivnosti počele imati značajan utjecaj na ekosustav Zemlje, a jedan od dokaza koji podržavaju ovu tezu je i sloj plastike, radioaktivnih čestica i čađi koji čini dio površine planeta.

Prema Međunarodnoj uniji geoloških znanosti (IUGS), profesionalnoj organizaciji zaduženoj za definiranje Zemljine vremenske skale, mi smo službeno u holocenu, epohi koja je počela prije 11 700 godina, nakon zadnjeg velikog ledenog doba. No, neki stručnjaci tvrde da je ta epoha završila te da je nastupilo novo doba – antropocen. Ime je nastalo od riječi anthropo, što znači čovjek i cene što znači novo, čime se između ostalog obilježava era masovnog uništenja biljnih i životinjskih vrsta, zagađenje oceana i atmosfere. Pojam je skovao još 1980. ekolog Eugene F. Stoermer, a popularizirao ga je 2000. godine atmosferski kemičar Paul J. Crutzen. Od tada, ovaj je pojam predmet brojnih rasprava i istraživanja, te je IUGS angažirao skupinu znanstvenika koji bi trebali odlučiti je li zaista završilo doba holocena.

Znanstvenici koji proučavaju slojeve stijena kritiziraju ovu ideju, uz tvrdnju da za početak novog doba jednostavno nema dovoljno dokaza. Za njih je ključno pitanje kada su ljudska bića točno počela ostavljati svoje tragove. Zagovornici nove epohe se slažu da postoje neke poteškoće, no smatraju da bi zapravo samo trebalo utvrditi datum kada započinje antropocen i krenuti dalje. Predlažu da se nova epoha obilježi početkom u doba industrijske revolucije na početku 1800-tih godina ili u atomsko doba tijekom 1950, točnije predlaže se 16. srpnja 1945. kao početak nove epohe, kada je po prvi puta testirana atomska bomba i kada su se počeli širiti radioaktivni elementi.

U međuvremenu, dokazi o novom geološkom dobu se gomilaju, te je skupina od 24 znanstvenika ovog mjeseca objavila kompilaciju prikupljenih dokaza. Brzi razvoj tehnologije, porast stanovništva i rastuća potrošnja resursa od usjeva do metala povećali su utjecaj čovječanstva na planet. Stvoreni su novi, dugotrajni materijali, od legura bakra do plastike koji tvore dugovječne, takozvane tehno fosile. Do sada je napravljeno toliko betona da bi se mogao pokriti svaki četvorni metar svijeta, svake se godine proizvede plastike u težini jednakoj ukupnoj težini svih sedam milijardi ljudi, miniranjem se pomiče tri puta više stijena i prašine nego što ih putuje vodom kroz sve svjetske rijeke, a sitne čestice čađe koje nastaju nakon spaljivanja ugljena, nafte i prirodnog plina se sada mogu naći u sedimentu iz tropskih jezera u sredini Tihog oceana. Kao rezultat toga, autori studije tvrde da je Zemlja ušla u novu epohu koja se “funkcionalno i stratigrafski razlikuje od holocena”. Čovječanstvo je čak rekonfiguriralo tijek buduće evolucije prebacivanjem biljaka i životinja širom svijeta kao i eleminacijom određenih vrsta, odnosno biološke markere koji se koriste za definiranje većine vremenskih intervala.

I tako, dok znanstvenici vode debate je li ili nije nastupila nova epoha, te kada je točno počela, utjecaj ljudi na ekosustav planeta se ne smanjuje već se, na žalost, povećeva. Trebaju li nam zaista znanstvenici potvrditi da smo ostavili neizbrisiv pečat te da tehnološkim napretkom uništavamo jedini planet na kojem živimo? Moguće je da će ta potvrda donijeti nešto dobro, možda ćemo konačno shvatiti da nam je potrebna revolucija svijesti kako bi shvatili da ništa na svijetu ne posjedujemo već samo posuđujemo od budućih naraštaja.

Izvori: Smithsonian, Scientific American

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s