Biomedicinski tretmani za osobe s poremećajima autističnog spektra

Os Uma
Autor: Irena Dujmušić

Autizam i druge pervazivne razvojne poremećaje se može promatrati kao skup poremećaja za koje današnja medicina još nije pronašla ni uzrok, a ni lijek. Međutim, ponajprije zahvaljujući istraživanjima i opažanjima roditelja djece s autizmom, te zalaganjem pojedinih liječnika, danas se stanje autističnih osoba može znatno popraviti. Tako je i nastao skup biomedicinskih intervencija koje su pokazale dobre rezultate u tretiranju simptoma povezanih s autizmom.

Pionirom modernih istraživanja o autizmu smatra se Bernard Rimland. Njegova knjiga iz 1964. godine pod nazivom “Infantilni autizam: sindrom i njegove implikacije za neuronsku teoriju ponašanja,” razbila je mit o generalnom pogledu na autizam kao posljedicu odgoja “hladnih, bezosjećajnih” majki. Umjesto toga, on je zaključio da je to rezultat temeljnog biokemijskog poremećaja u podlozi, moguće putem oštećenih gena, ali u konačnici izazvanog štetnim utjecajima okoliša. Upravo je on upozorio na epidemiju autizma i kao glavnog krivca za to je istaknuo živu iz cjepiva te poveo kampanju za uklanjanje iste iz cjepiva. Također je začetnik intezivne bihevioralne terapije koja je pomogla mnogoj djeci. Za njegov put istraživanja zaslužan je zapravo njegov sin, kojem je sam dijagnosticirao autizam, iako do tada nije ni čuo za taj poremećaj. Godine 1967., osnovao je ono što je danas poznato kao Institut za istraživanje autizma (ARI). Ovaj Institut je nastavio njegov put u izgradnji mreže među znanstvenicima, kliničkog osoblja i obitelji u vidu distribucije informacija, te u podržavanju značajnih istraživanja.

Tako je nastao DAN! (Defeat Autism Now!) protokol, projekt koji obuhvaća niz pretraga te specijalno obučene liječnike koji težište stavljaju na biokemijske pretrage te biomedicinske tretmane budući da kreću od teze da je autizam poremećaj uzrokovan kombinacijom smanjenog imunološkog odgovora, otrova iz cjepiva, okoliša i hrane, te problema uzrokovanim određenim namirnicama. Biomedicinski tretmani možda neće pomoći svakom djetetu, ali su poboljšali stanje kod tisuća pojedinaca, ponekad i dramatično.

U kombinaciji s biomedicinskim tretmanima korisno je koristiti i bihevioralne i logopedske terapije, senzorne integracije, fizikalnu i radnu terapiju, kao i dobar obrazovni program te društvene intervencije budući da oni mogu pomoći poboljšati učinkovitost sinteze drugih intervencija, poboljšanjem zdravlja mozga i tijela.

Biomedicinski tretmani

Svakom bi se djetetu trebalo pristupiti individualno te bi liječnik svojom procjenom trebao odrediti kojim će tretmanima dijete pristupiti, te kojim redoslijedom. Ključno je promatrati efekte svakog tretmana kod djeteta, po mogućnosti promatranjem kao i testiranjem.

Poboljšanje prehrane

Ljudima trebaju određeni esencijalni nutrijenti da bi organizam pravilno funkcionirao, što uključuje vitamine, minerale, esencijalne masne kiseline i aminokiseline iz bjelančevina.

Potrebno je konzumirati zdravu hranu organskog porijekla, jer sadrži više vitamina i minerala i ne sadrži genetski modificirane organizme, nema pesticida i nije uzgajana kemijskim gnojivom, dakle, ima više hranjivih tvari. Poželjno je jesti 3 do 4 porcije povrća i do 2 obroka voća dnevno. Dnevno treba unijeti 1 do 2 obroka proteina – meso, jaja, orašasti plodovi. Ukoliko dijete pokazuje znakove razdražljivosti između proteinskih obroka, mogu se uvesti manji obroci češće u toku dana. Treba izbjegavati rafinirani šećer, “junk food”, transmasne kiseline, umjetne boje, arome i konzervanse.

Povrće i voće sadrži bitne vitamine, minerale i fitonutrijente za poboljšanje i održavanje mentalnog i fizičkog zdravlja. Proteini su potrebni zbog aminokiselina koje pružaju, a one su građevni blokovi za neurotransmitere i mnoge druge ključne aminokiseline i proteine u tijelu. Smanjenje unosa šećera može spriječiti prebrzi rast i pad razine šećera u krvi, što može uzrokovati razdražljivošću i poteškoćama s koncentracijom. Umjetne boje i okusi mogu iritirati osjetljive osobe, uzrokujući probleme u ponašanju i druge probleme. Pesticidi sadrže otrovne metale, te se sumnja da su mogući uzrok u nekim slučajevima autizma.

Trajanje: Cijeli život

Osjetljivost na hranu

Mnoga djeca s autizmom imaju osjetljivost na hranu, zbog abnormalnosti u svom probavnom i/ili imunološkom sustavu. Ako hrana nije u potpunosti probavljena u pojedine šećere, aminokiseline i drugo, djelomično probavljena hrana može proći iz probavnog trakta u krvotok, osobito ako dijete ima upalu crijeva. Imunološki sustav prepoznaje te namirnice kao strane i može poslati imuni odgovor na tu hranu, što rezultira alergijskom reakcijom.

Kod osjetljivosti na hranu, treba izbjegavati potencijalno alergensku hranu, uvoditi probavne enzime da se poboljša potpunost probavljanja te izliječiti crijeva jer će time nestati mnoge alergije na hranu. Eventualno se može koristiti četvero dnevna rotacije ishrane, u kojem se određena hrana jede samo jednom svaka četiri dana, a time se smanjuje vjerojatnost razvoja alergije na nju.

Testiranje:

Neke alergijske reakcije su neposredne, a neke su naknadne u roku nekoliko sati ili dana, što su reakcije kasnije, to ih je teže otkriti. Neki odgovori mogu biti vrlo jaki, poput osipa ili čak anafilaktičkog šoka, a neke mogu biti u vidu blagih reakcija poput glavobolje ili bolova u trbuhu.

Testiranje može uključivati promatranje; crveni obrazi i uši te tamni krugove ispod očiju kao i promjene u ponašanju mogu upućivati na alergijsku reakciju. Može se voditi dnevnik prehrane i tražiti uzorak između simptoma i hrane pojedene u razmaku od 1 do 3 dana. IgE i IgG testiranje krvi se može obaviti u laboratoriju. IgE se odnosi na neposredni imuni odgovor, dok se IgG odnosi na odgođeni imuni odgovor. Ispitivanje kože je manje korisno od testiranja krvi, jer se time samo provjerava trenutna reakcija.

Dobar način je i eliminacijska dijeta, gdje se izbjegavaju namirnice koje su najčešći uzroci alergija poput glutena, mliječnih proizvoda, šećera, kukuruza, soje, kvasca, kikirikija, jaja, umjetnih boja i konzervansa. Ukoliko postoji napredak, može se uvesti natrag u prehranu po jedna namirnica svakih 4 dana, da bi se vidjelo postoji li mogućnost trajnog povrataka u ishranu, uz napomenu da se gluten i mliječni proizvodi uvode kao posljednji.

Uklanjanje hrane koja izaziva alergiju može rezultirati širokim rasponom poboljšanja kod neke djece, koja su posebno vidljiva u ponašanju i pozornosti.

Trajanje: Čini se da su neke alergije na hranu doživotne, dok druge mogu nestati kada je upala crijeva izliječena i/ili kada je imunološki sustav normaliziran.

Prehrana bez glutena i kazeina

Ova vrsta prehrane je sve učestalija i kod zdravih ljudi koji paze na svoje zdravlje. Ona također može obuhvaćati i ishranu bez kukuruza i soje. Ljudski probavni sustav nije evoluirao na dijeti koja sadrži velike količine pšenice i mliječnih proizvoda. Ljudska vrsta je također jedina koja pije mlijeko u odrasloj dobi, za razliku od svih životinja, a osim toga, niti jedina životinja ne pije mlijeko druge životinje. Kravlje mlijeko je savršena hrana za kravlju, ali ne i za ljudsku djecu.

Gluten i kazein mogu uzrokovati dva problema:
Oni su uobičajeni alergeni u hrani, osobito kod djece i odraslih s dijagnozom autizma.
Određeni peptidi iz glutena i kazeina se mogu vezati za opioidne receptore u mozgu, te mogu imati snažan utjecaj na ponašanje (poput heroina ili morfija), što uzrokuje probleme uključujući pospanost, vrtoglavicu, manjak pozornosti, agresivnost i autodestruktivno ponašanje. Kao i opioidi, oni mogu izazvati ovisnost te njihov manjak može uzrokovati ozbiljne poremećaje ponašanja.

Ovi se problemi pojavljuju se zbog nemogućnosti probavnog trakta da u potpunosti probavi peptide glutena i kazeina u aminokiseline. Također, upala crijeva omogućava da njihovi peptidi uđu u krvotok te da tako dođu i do opioidnih receptora u mozgu.

Prehrana bez kazeina će pokazati rezultate u periodu od tjedan do mjeseca dana, dok će kod bezglutenske prehrane proći između 1 do 3 mjeseca do poboljšanja. Moguća je i pojava prolaznih znakova “odvikavanja od ovisnosti”, nakon čega dolazi do poboljšanja.

Trajanje: Do poboljšanja stanja s crijevima, no najbolje je doživotno.

Dodaci vitamina i minerala

Mnoge provedene studije ukazuju da nedostatak vitamina i minerala može dovesti do bolesti, pa i smrti. Hrana iz prirode obiluje raznovrsnim vitaminima i mineralima i najbolje ih je uzimati kroz cjelovitu biljku ili plod, no budući da tipična prehrana ima manjak istih, ili zbog toga što je današnja hrana iz uzgoja osiromašena elementima, moguće je ih je nadoknaditi iz drugih izvora.

Sokovi: Cijeđenje sokova je vrlo jednostavno, no manjak je taj što iscjeđeni sok sadrži samo 50% vitamina i minerala koji se originalno nalaze u voću i povrću. Stoga se preporuča i da se pulpa natopi u vrlo malo vode te ponovno procijedi kako bi se došlo do preostalih vitamina i minerala.
Kašice: Miksanje voća i/ili povrća u gustu smjesu predstavlja odličan izbor jer su na taj način sačuvani svi elementi, kao i topiva i netopiva vlakna. Osim toga, moguće su i beskonačne su varijacije okusa, a i količinom će dijete pojesti puno više toga u odnosu za sirovi plod ili biljku.
Suplementi: nadoknada elemenata putem suplemenata (tablete, sirupi, prah) je često riskantna budući da mnogi ne sadrže ono što bi trebali ili sadrže ono što ne bi trebali unositi u organizam.

Testiranje: Većina razina vitamina i minerala može se testirati iz uzoraka krvi tijekom gladovanja. Razine većine minerala mogu se pouzdano mjeriti u crvenim krvnim stanicama.

Trajanje: Cjeloživotno, iako poboljšanje prehrane i ozdravljenje crijeva može smanjiti potrebu za dopunom.

Sigurnosna napomena: Većina vitamina su topivi u vodi, a višak će se izlučiti putem mokraće. Neki vitamini (A, D, E, K) su topivi u masnoći te se višak može nakupiti u tijelu i izazvati toksičnost.

Studije su potvrdile da izbalansirana multi vitaminsko-mineralna prehrana, kao i visoke doze vitamina C, postižu dobre rezultate kod djece s autizmom, u vidu poboljšanja kvalitete sna kao i funkcije crijeva. Nekoliko je studija pokazalo da djeca s autizmom imaju značajan oksidativni stres, što upućuje ili na nisku razinu glavnih antioksidansa ili povećanu potrebu za njima.

Visoke doze vitamina B6 i magnezija

Više od 20 studija otkriva da 45-50% djece i odraslih osoba s autizmom imaju koristi od visokih doza vitamina B6 s magnezijem. Vitamin B6 je potreban za više od 100 enzimskih reakcija, uključujući i proizvodnju glavnih neurotransmitera (serotonin, dopamin i dr.) i glutationa (potreban za detoksikaciju). Magnezij se koristi kako bi se spriječila mogućnost hiperaktivnosti, što se može dogoditi ako se uzima samo vitamin B6. Još uvijek je nejasno zašto mnoga djeca i odrasli imaju koristi od visokih doza vitamina B6, no moguće je da je to zbog smanjene sposobnosti pretvaranja vitamina B6 u njegov aktivni oblik i zbog oštećenih enzima za proizvodnju ključnih neurotransmitera koji zahtijevaju neobično visoku količinu aktivnog oblika vitamina B6.

Liječenje: Na temelju pregleda svih istraživanja, dr. Bernard Rimland je preporučio dozu od oko 16 mg po kilogramu težine (maksimalno 1000 mg) i upola manje magnezija. Međutim, naglasio je da je to individualno od djeteta do djeteta. Budući da ne postoji testiranje tko će imati koristi od B6 i magnezija, najbolje je napraviti probu od 2 mjeseca, gdje se počinje s malom dozom koja se postupno povećava.

Esencijalne masne kiseline

Ove kiseline su ključne hranjive tvari za ljude. Oni postoje u staničnoj membrani svake stanice i otprilike 20% mozga dojenčeta se sastoji od esencijalnih masnih kiselina. Dvije opće kategorije esencijalnih masnih kiselina su omega-3 i omega-6. Niske razine ovih kiselina su povezane s širokim rasponom psiholoških poremećaja. Studije otkrivaju da djeca s autizmom imaju nižu razinu omega -3 od opće populacije.

Najbolji izvora omege-3 su ribe, no zbog visokog sadržaja žive i toksina sigurnije je koristiti riblje ulje. Dvije od glavnih omega-3 masnih kiselina su EPA i DHA. DHA je kritična za rani razvoj mozga, a EPA je korisna za kasniji razvoj. Omjer između omega-3 i omega-6 masnih kiselina bi trebao biti 1:1.

Djeca i odrasli s autizmom općenito imaju manje razine omege-3 od opće populacije, a studije dokazuju da ona uz druge promjene doprinosi boljem razvoju vještina i govora, socijalizaciji kao i funkciji crijeva.

Probavni enzimi

Tijelo normalno proizvodi razne probavne enzime koji razbijaju velike molekule hrane u manje. Različiti su enzimi potrebni za različite vrste proteina, ugljikohidrata i masti. Djeca s autizmom ponekad imaju niske razine određenih enzima, kao i manje aktivne enzime, ili oboje, općenito problemi s enzimima su osobito česti kod djece s problemima u probavnom sustavu.

Jedan probavni enzim, DPP4, vrlo lako se isključuje kod male količine otrova, uključujući živu i organofosfate. DPP4 služi za probavljanje nekih peptida iz kazeina i drugih tvari koje mogu imati opioidni učinak.

Može postojati više razloga za uporabu probavnih enzima. Jedan od njih je i kod detoksikacije, primjerice, kada se živa oslobodi iz stanica, ona se u tankom crijevu može vezati uz inaktivirane enzime te na taj način izlazi iz tijela.

Sveobuhvatna analiza stolice može otkriti što se ne probavlja dobro, što ukazuje na problem s određenim probavnim enzimima.

Tretmani za crijeva: antifungici i probiotici

Ljudska crijeva sadrže veliki broj bakterija, od kojih je većina korisna jer pomažu u probavi i ograničavaju rast štetnih bakterija i gljivica. Neka djeca s autizmom imaju nisku razinu korisnih bakterija, a visoke razine štetnih bakterija i gljivica koje proizvode toksine što može ozbiljno utjecati na mentalno funkcioniranje i ponašanje. Najbolji način za liječenje tih problema je kombinacija antifungalne prehrane, lijekova i probiotika za povratak normalne flore crijeva.

Liječenje:

Anti-gljivična dijeta: Gljivice se hrane šećerom i jednostavnim ugljikohidratima, stoga je važno izbjegavati te namirnice. Također, korisno je izbjegavati namirnice koje sadrže gljivice ili produkte (tijesto, sir, gljive). Trajanje može biti između 5 i 14 dana, nakon čega se treba ponovno izložiti utjecaju gljivica da bi se vidjelo pomaže li specijalni režim prehrane. Osim farmaceutskih pripravaka, treba razmotriti i uzimanje prirodnih poput kaprilne kiseline, origano koncentrata, ekstrakta sjemenki citrusa, undecilenske kiseline i Pau d’Arco (Taheebo) te kvasca Saccharomyces boulardii. Preporuča se korištenje kroz 2-3 tjedna, dok se ne otkrije koji lijek djeluje. Nakon što su gljivice uništene, one otpuštaju toksine, te može doći do popratne reakcije, nakon koje slijedi poboljšanje. Aktivni ugljen može svojom apsorpcijskom moći pomoći u smanjenju nuspojava.

Probiotici: Probiotici su smjese od jedne ili više korisnih bakterija koje su obično prisutne u crijevima. Postoje različite doze probiotika, za jače doze je vjerojatnije da će doći do crijeva i naseliti ih dobrim bakterijama. Preporuča se uzimanje jače doze odjednom, a zatim uzimanje manje doze za održavanje.

Da bi se otkrila količina gljivica i bakterija potrebna je sveobuhvatna analiza stolice. Kod osoba s autizmom, pojava gljivica i bakterija je vrlo učestala.

Aminokiseline

Protein se sastoje od dugih lanaca pojedinih aminokiselina. Kada se protein probavlja pravilno, probavni enzimi rastavljaju proteinsku molekulu na male peptide i pojedine aminokiseline koje tijelo može apsorbirati. Te aminokiseline mogu zatim biti ponovno sastavljene kako bi tvorile široku lepezu tvari, poput neurotransmitera, hormona, enzima, antitijela, imunoglobulina glutationa te drugih. Aminokiseline su “gradivni blokovi” života.

Neke osobe s autizmom imaju samo-ograničavajuću prehranu s malo proteina, a neke imaju probavne probleme koji ograničavaju njihovu sposobnost pretvaranja proteina u pojedine aminokiseline, što sve može dovesti do nedovoljno aminokiselina.

Tretmani:
Osigurati da prehrana sadrži dovoljno proteina.
Dodatak probavnih enzima za potpunije probavljanje proteina u pojedine aminokiseline.
Dodaci aminokiselina slobodnog oblika

Testiranje: Aminokiseline se mogu ispitati iz krvi (natašte nakon 10 sati) ili iz uzoraka urina (24 sata gladovanja). Krvna plazma otkriva cirkulirajuće razine aminokiselina povezane više s metabolizmom nego prehranom i probavom. Analiza urina pokazuje ono što je višak, te što je manjak, ako je funkcija bubrega normalna. Visoke razine u urinu mogu ukazivati na gubitak ili prekomjerno izlučivanje, što rezultira u niskom nivou aminokiselina u tijelu.

Neke studije ukazuju na opći poremećaj metabolizma aminokiselina u cijeloj obitelji autistične osobe.

Melatonin

Mnoge osobe s autizmom imaju problema sa spavanjem. Ovi problemi imaju snažnu korelaciju s problemima u probavnom sustavu, te izlječenje problema s crijevima smanjuje mnoge od problema povezanih sa spavanjem. Međutim, ako se problemi sa spavanjem nastave, može pomoći nadopuna melatonina. Melatonin je hormon kojeg tijelo prirodno proizvodi tijekom noći za reguliranje sna. Ona se stvara iz neurotransmitera serotonina, tako da niske razine serotonina mogu dovesti do niske razine melatonina.

Liječenje:

Proizvodnja melatonina je uvelike smanjena svjetlom te je potrebno eliminirati i najmanja svjetla tijekom noći. Može pomoći i redovna rutina prije spavanja, odnosno, tuširanje i pranje zubi u određeno vrijeme, smireni razgovor ili priča prije spavanja i slično, kao i eliminacija kofeina i šećera.

Melatonin je siguran za uporabu, bez nuspojava, a može se početi s 1 mg (0,5 mg za djecu), te povećati i do 2-5 mg po potrebi (1-3 mg za djecu). Ako dođe do buđenja tijekom noći, doza koja se uzima može se dati na više puta.

Dodaci za štitnu žlijezdu

Oko 5-10% opće populacije ima poremećaj rada štitne žlijezde, a taj postotak može biti veći kod autističnih osoba. Početna procjena problema sa štitnjačom može se obaviti mjerenjem tjelesne temperature prije buđenja. Niska temperatura tijela je dobar pokazatelj preslabe funkcije štitnjače. Ukupna razina energije i aktivnosti također može biti pokazatelj problema sa štitnjačom. Laboratorijska analiza se obavlja putem krvi i urina.

Liječenje:

Ako su razine joda niske, može se početi s dodacima joda. Kod suplemenata se preporučaju prirodni dodaci koji potječu od životinja, jer su potpuni. Sintetički dodaci se ne preporučuju jer su ne potpuni. Trajanje unosa dodataka je oko mjesec ili dva kako bi se vidjele promjene u razini energije i tjelesne temperature. Ukoliko se problem sa štitnjačom ne riješi, suplementacija može biti dugotrajna. Mnoge osobe s autizmom imaju male razine joda u tijelu.

Glutation terapija

Većina osoba s autizmom ima niske razine aktivnog glutationa, koji je potreban kako bi zaštitili tijelo od mnogih toksina, uključujući otrovne metale.

Postoji mnogo načina kako bi se povećala razina glutationa:

Oralnim putem, no nije baš učinkovito jer se apsorbira svega 10%
Putem injekcija, no teško ih je redovno davati djeci
Putem vitamina C, za koji je nađeno da podiže razine glutationa za 50%
Trimetilglicin/folna kiselina/metil-B12, ova kombinacija može poboljšati pa i normalizirati razine glutationa u krvi
Uklanjanje teških metala kelacijom s DMSA pomaže u proizvodnji glutationa

Uklanjanje toksičnih metala (kelacija)

Mnoga djeca s autizmom imaju vrlo visoke razine toksičnih metala te nisku količinu aktivnog glutationa, od kojeg je veći dio neaktivan. Glutation je tjelesna primarna obrana protiv teških metala i otrovnih kemikalija, tako da niska razina glutationa rezultira nagomilavanjem toksina. Također, mnoga djeca s autizmom povećano koriste oralne antibiotike u ranom djetinjstvu, koje mijenjaju crijevnu floru i time gotovo potpuno zaustavljaju sposobnost tijela da izluči toksine. Normalizacija glutationa, obnavljanje crijevne flore, i uklanjanje toksičnih metala često rezultira smanjenjem simptoma autizma.

Prije kelacije potrebno je pripremiti tijelo, što znači smanjiti izloženost teškim metalima, poboljšati razine vitamina, minerala i glutationa te liječiti crijevne probleme. Prisutnost teških metala se može utvrditi testom na urinarne porfirine čije su razine u korelaciji s razinama teških metala. Dobro je mjeriti razine metala u urinu prije kelacije i nakon nje. Velika razlika indicira prisutnost teških metala. Analiza kose, krvi i ničim izazvano testiranje urina samo ukazuje na nedavnu izloženost toksičnim metalima i nije korisno u određivanju prethodne izloženosti.

Kelacijski tretmani uključuju DMSA, DMPS i TTFD. Svi tretmani su vrlo učinkoviti i znanstveno utemeljeni.

Autizam je vrlo složen poremećaj, koji nije u potpunosti razumljiv, međutim, postoje mnoge biološke abnormalnosti koje su identificirane i najčešće se mogu liječiti u određenoj mjeri. Prateći ispitivanje i tretmane, mnoga djeca će doživjeti poboljšanje. Ponekad jedan tretman pokazuje veliku korist, ali je više uobičajeno da svaki tretman pomaže po malo. Međutim, kumulativni učinak višestrukih tretmana može biti značajan.

Advertisements

One thought on “Biomedicinski tretmani za osobe s poremećajima autističnog spektra

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s