Os Uma
Piše: Irena Dujmušić

Znanstvenici Wake Forest baptističkog medicinskog Centra su pronašli nove dokaze da usredotočena meditacija učinkovitije smanjuje bol od placeba, a istraživanje je od velikog značaja budući da su placebo-kontrolirane studije priznati standard za dokazivanje učinkovitosti kliničkih i farmakoloških tretmana. Ne samo da su sudionici studije, koji su prakticirali usredotočenu meditaciju, prijavili veće olakšanje od bola od skupine koja je dobivala placebo, već je i skeniranje mozga pokazalo da usredotočena meditacija proizvodi vrlo različite obrasce aktivnosti od onih nastalih korištenjem placeba.

Cilj istraživanja je bio utvrditi je li usredotočena meditacija zapravo samo placebo učinak, te je u tu svrhu u ispitivanju sudjelovalo 75 zdravih ispitanika podijeljenih u četiri skupine od kojih su u jednoj prakticirali usredotočenu meditaciju, u drugoj placebo meditaciju, u trećoj su dobivali placebo analgetik, a četvrta je skupina bila kontrolna. Svima je inducirana bol pomoću toplinske sonde koja je zagrijavala malu površinu kože sudionika na 49 stupnjeva Celzija, odnosno na razinu topline koju većina ljudi smatra vrlo bolnom. Sudionici studije su potom ocjenjivali intenzitet boli (fizička senzacija) i neugodnost (emocionalni odgovor), pri čemu im je skeniran mozak pomoću magnetske rezonance. Nalazi su pokazali da je kod skupine koja je prakticirala usredotočenu meditaciju intezitet boli smanjen za 27%, a emocionalni aspekt boli za 44%. Nasuprot tome, placebo krema je smanjila osjećaj boli za 11% i emocionalni aspekt boli za 13%.

Ovi su rezultati uz nalaze magnetne rezonance pokazali da meditacija smanjuje bolove na jedinstven način. Naime, MRI nalaz je pokazao kako usredotočena meditacija smanjuje bol aktiviranjem regija mozga (orbitofrontalni i prednji cingularni korteks) povezanih sa samokontrolom boli dok je placebo krema umanjila bol smanjenjem aktivnosti mozga u regijama za obradu boli (sekundarni somatosenzorni korteks). Zanimljivo je da je talamus, regija mozga koja je zadužena za dopuštanje prolaza senzornih informacija do viših moždanih centara, bio deaktiviran, a znanstvenici smatraju kako je usredotočena meditacija deaktivacijom talamusa uzrokovala da signali boli jednostavno nestanu. Usredotočena je meditacija također imala bolje rezultate od placebo meditacije, kod koje se intezitet boli smanjio za 9%, a neugodnost za 24%, a čiji se rezultati pripisuju učinku opuštanja kroz sporije disanje. Znanstvenici zaključuju kako bi prakticiranje usredotočene meditacije u trajanju od svega 20 minuta četiri puta dnevno moglo poboljšati liječenje boli u kliničkoj praksi.

Rezultati zapravo ne začuđuju jer je jedno istraživanje provedeno na Harvardu pokazalo kako meditacija uzrokuje velike promjene na sivoj tvari mozga, odnosno, da dovodi do promjena u strukturi mozga. Studija je utvrdila da prosječno 27 minuta dnevne prakse usredotočene meditacije značajno pojačava gustoću sive tvari, posebno u hipokampusu, području mozga u kojem su povezani samosvijest, suosjećanje i introspekcija. Nadalje, ovaj poticaj gustoće sive tvari u hipokampusu je izravno povezan sa smanjenjem gustoće sive tvari u amigdali, području mozga koje regulira tjeskobu i odgovor na stres.

Ukupan zbroj istraživanja o korisnim učincima meditacije je ogroman, i iako sa sobom ne povlači ni štetne posljedice ili nuspojave, meditacija još uvijek nije dobila priznato mjesto te se ne nigdje u modernoj medicini ne koristi niti kao alternativa konvencionalnom liječenju, a ni kao dopuna. Srećom, sve je veći broj onih koji se odupiru dogmama konvencionalnog liječenja u sprezi s farmaceutskom industrijom čime se direktno povećava broj onih koji će širiti ove korisne informacije.

Izvor: Science Daily, Medical Daily