Plesna epidemija je bio slučaj plesnog ludila koji se dogodio u Strasbourgu, u srpnju 1518. godine. U razdoblju od oko mjeseca dana, otprilike 400 osoba je plesalo danima bez odmora, te su neki od plesača zbog toga umrli od iscrpljenosti, moždanog ili srčanog udara.

Epidemija je počela u srpnju 1518. kada je gospođa Troffea počela gorljivo plesati na ulici u Strasbourgu. Njezin ples je trajao negdje između četiri do šest dana, a u roku od tjedan dana pridružile su joj se još 34 osobe, da bi za mjesec dana bilo oko 400 plesača, uglavnom žena. Ovaj je događaj dokumentiran u povijesnim dokumentima, liječničkim bilješkama, lokalnim i regionalnim kronikama, pa čak i bilješkama koje je izdalo gradsko vijeće Strasbourga iz čega je vidljivo da nije ni izmišljen, a niti preuveličan.

Kako se plesna zaraza širila i pogoršavala, zabrinuti su plemići zatražili savjet od lokalnih liječnika koji su odbacili teoriju astroloških i natprirodnih uzroka, nego su tvrdili da se radi o bolesti koju uzrokuje “vruća krv”. Zatim su, umjesto uobičajenog propisivanja puštanja krvi, vlasti krenule u poticanje plesanja, vjerujući da će se plesači oporaviti samo ako budu danonoćno plesali.

U tu su svrhu pripremili dvije hale, tržnicu i drvenu pozornicu te su čak platili i svirače, ali i profesionalne plesače koji su dodatno trebali motivirati na ples, sve kako bi povećali učinkovitost. Tek kada su ljudi počeli umirati, vladari su razmislili o svojoj strategiji te su zaključili kako se ipak radi o prokletstvu te su odredili masovno kajanje; prostitucija i kockanje su zabranjeni, a plesači su odvedeni u obližnje svetište na molitvene obrede. U sljedećim tjednima, epidemija plesa je popustila.

Do današnjeg dana, usprkos raznim pretpostavkama, uzrok ovog ponašanja nije razjašnjen.

Izvori: Discover, Wikipedia