Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Kolesterol je posljednja dva desetljeća demonizirao mnogu hranu dok se u novije vrijeme proglašava krivcem za gotovo svaku srčanu bolest. Nekad nepoznat, danas je nešto za što je čuo svatko od nas i predstavlja nešto za što „znamo“ da moramo održavati što je nižim moguće. Ali je li to istina ili uporno nastavljamo nasjedati na mit o kolesterolu?

Zamisao o kolesterolu i tome da on uzrokuje razne kardiološke probleme već desetljećima uzrokuje opsesivno kontroliranje krvne slike. Ostala dva ishoda koja proizlaze iz ovog mita su manično izbjegavanje masnoća u prehrani (osobito zasićenih masti) i okretanje ka opasnim lijekovima za snižavanje kolesterola poznatih pod nazivom statini.

Na PROPAGANDU o opasnostima visokog kolesterola je među prvima reagirala prehrambena industrija i to proizvodnjom namirnica sa smanjenim udjelom masnoća: od mlijeka do sira i još mnogo toga. Obrađena hrana koja ne sadrži masnoće se danas promovira kao nešto najzdravije što možemo imati u hladnjaku. Zdrave masti, kao što su kokosovo i palmino ulje, su odbijene i zamijenjene nezdravim trans-mastima, prerađenim i grijanim jestivim uljima, a relativno zdrav punomasni maslac je zamijenjen plastičnim margarinom.

Unatoč sve većem broju objava i liječnika koji dokazuju da koronarne bolesti srca (CHD) nisu uzrokovane visoko zasićenim masnoćama i kolesterolom u prehrani, mit o kolesterolu se nastavlja… A mnogi četrdesetogodišnjaci s niskim kolesterolom i dalje umiru od srčanih bolesti dok mnoge druge osobe koje imaju povišen kolesterol nemaju problema sa srcem. Zvuči li to smisleno?

Dr. William Davis, u svojem članku „Naslov kojeg nikad nećete vidjeti: 60-godišnjak umro od kolesterola“, objašnjava da kolesterol ne ubija „ništa više od loše boje na automobilu koja će uzrokovati fatalnu prometnu nezgodu“. Upotrijebivši ovu analogiju, on dalje objašnjava da su većina srčanih napada i koronarnih problema najčešće uzrokovani aterosklerotskim plakom u koronarnim arterijama, a koji može izgraditi i uzrokovati puknuće/začepljenje arterija. Ostali čimbenici koji mogu uzrokovati puknuće plaka uključuju i upalu pluća.

Gomilanje kalcija (kalcifikacija) u unutrašnjosti arterija je mnogo lošija komponenta i od plaka jer je kalciju mjesto u kostima, ne u arterijama. Dapače, nedavne su studije pokazale da će osobe koje uzimaju nadomjestak kalcija tijekom godina vjerojatnije razviti srčane probleme, pa možda čak i lošije kosti. Kolesterol nije krut, pa iako se u naslagama na krvnim žilama može nalaziti nešto kolesterola, on je sam po sebi voštan i povodljiv te kao takav ne može uzrokovati kalcifikaciju i otvrdnjenje krvnih žila ili njihovo naglo začepljenje.

Neke druge studije o nalazima autopsije preminulih osoba su otkrile dodatne informacije o opasnostima kolesterola, no uobičajeni savjet kardiologa koji uoče visok kolesterol o tome da je nužno provesti angiogram, dijagnostički test koji je skup i ne toliko siguran, opstaje dok dokazi pokazuju da je visoka razina homocisteina u krvi ono što potiče aterosklerozu (nakupljanje plaka u krvnim žilama) i to oštećivanjem unutarnje obloge arterija zbog čega i dolazi do nakupljanja plaka, često u blizini srca.

A statini, lijekovi za snižavanje kolesterola koji stvaraju štetu cjelokupnom zdravlju, su postali glavno oružje u borbi protiv kolesterola. Šokantno je da su u recenziranim istraživanjima statini povezani s više od 300 različitih štetnih učinaka, uključujući onima vezanim uz rak, no i dalje se masovno propisuju kao preventiva i spasonosni pomoćnici u održavanju zdravlja krvnih žila.

No, istina je da je kolesterol od vitalnog značaja za mnoge tjelesne funkcije. Primjerice, on pomaže pri pretvaranju sunčeve svjetlosti u vitamin D3. Jednostavno rečeno, s obzirom na zajedničke preteče između kolesterola i vitamina D (skvalena), kad je izloženost suncu nedovoljna javlja se reakcija smanjene proizvodnje vitamina D te se umjesto toga počinje proizvoditi kolesterol čime se povećava njegova ukupna količina u krvi.

Lipidna hipoteza o koronarnim bolestima (KBS) ukazuje da su visoke razine kolesterola uzrok razvoja srčanih bolesti pa je zbog toga smanjenje kolesterola cilj prehrambenih i farmaceutskih tretmana. Međutim, prema hipotezi autora novih istraživanja, visoke razine kolesterola su jednostavno pokazatelj nedovoljne izloženosti suncu, a taj nedostatak sunčeve svijetlosti je ono što se nalazi u pozadini razvitka i napretka koronarne bolesti srca.

Strukturna sličnost kolesterola i vitamina D i njihovog zajedničkog prekursora dovela nas je do pitanja: hoće li visoka razina kolesterola u krvi unutar populacije biti manifestacija nedostatka sunčeve svijetlosti? Čini se da hoće jer podaci pokazuju da su smrtni slučajevi uzrokovani srčanim bolestima češći što je udaljenost prebivališta od ekvatora veća. Također, stopa smrtnosti od srčanih bolesti smanjuje se s povećanjem nadmorske visine prebivališta.

Ova promatranja ukazuju da diferencijalne stope izlaganja suncu mogu biti zajednički čimbenik koji određuje osjetljivost na koronarne bolesti srca, a da visoke razine izlaganja suncu na niskim geografskim širinama i visokim nadmorskim visinama djeluju kao zaštita. Dokazi također ukazuju na nedostatak učinkovitosti intervencija koje izravno ciljaju na kolesterol kao dokaz da je sâm kolesterol pokazatelj, a ne uzročnik koronarnih bolesti srca!

Poznato je da je stopa smrtnosti od koronarnih srčanih bolesti mnogo niža u mediteranskim zemljama južne Europe nego u područjima Atlantika sjeverozapadne Europe i često se pretpostavlja da je razlog tome različit način ishrane vezan uz lokalnu poljoprivredu. Iz tog se razloga ljudima u sjeverozapadnoj Engleskoj savjetuje da piju crveno vino i dodaju češnjak i maslinovo ulje u prehranu i istovremeno prestanu jesti „ribu i pržene krumpiriće“.

Vrlo je razočaravajuća bila i studija promjene ishrane kojom se pokušao spriječiti razvoj koronarnih srčanih bolesti, a pregled mnogih prehrambenih prevencijskih pokušaja je pokazao da nije bilo ukupne koristi. Ova promatranja ukazuju da poljoprivredna proizvodnja i lokalna ishrana možda nisu objašnjenje osjetljivosti na koronarne srčane bolesti u određenoj zemlji i sugerira da je lokalna poljoprivreda odraz lokalne klime, posebice izlaganja suncu i da to izravno djeluje kao zaštita srca.

Paradigma o koronarnim srčanim bolestima je posljednjih nekoliko godina bila na tragu saznanja da se one pretežno same stvaraju kroz pušenje cigareta i loše ishrane zajedno s obiteljskom sklonošću ili bolesno definiranim genetskim problemima. Paradigma je da su koronarne bolesti „višefaktorne“ i da su kod nekih ljudi učinkovito uzrokovane jednim čimbenikom, a kod nekih drugim.

Nema sumnje da je prisutnost kolesterola učinila sve osim zasjenila svoju fiziološku važnost i nužnost u našim tijelima: osobe s višim razinama kolesterola imaju snažniji imunitet što je vidljivo u činjenici da imaju i više limfocita, ukupni zbroj T-stanica, pomoćnih T-stanica i CD8+ stanica. Istraživači su uz to identificirali kolesterol kao neutralizator nekoliko bakterioloških otrova. Mnogi sojevi bakterija koje uzrokuju bolesti se skoro u potpunosti deaktiviraju LDL kolesterolom. Nizak je kolesterol također povezan uz povećanje rizika od moždanog udara.

Kolesterol je nedavno postao poznat po visokom rasponu ostalih funkcija, uključujući održavanje mentalnog zdravlja, jakog imunološkog sustava, regulacije šećera u krvi i kao zaštita od raka: studije kolesterola kod pacijenata kod kojih se razvio rak debelog crijeva su zaključile da je dugoročno snižavanje kolesterola to što povećava rizik od razvoja raka. Naime, prosječna razina kolesterola u krvi kod osoba koje su razvile rak debelog crijeva je iznosila 5,56 mmol/L, no medicinske smjernice upućuju na snižavanje svačije razine ispod 5,2 mmol/L. Rezultat trogodišnje studije, koja je uključivala 11.500 pacijenata, objavljene 2003. u European Heart Journalu, otkriva da je skupina u kojoj je ukupna razina kolesterola bila niža od 4,5 mmol/L imala relativan rizik od smrti koji je za 2,27 puta veći od osoba s visokim kolesterolom. Najčešći uzrok smrti u skupini osoba s niskim kolesterolom je bio rak dok je rizik od srčane smrti bio jednak u obje grupe. Uz sve, kolesterol djeluje kao antioksidant štiteći stanične membrane od slobodnih radikala.

Što uzrokuje povećanje razina kolesterola? Jasno je da kolesterol iz hrane nije uzrok. Tijelo je iznimno inteligentan i prilagodljiv organizam. Pod određenim uvjetima ono može proizvoditi previše nečega, ali je najvjerojatniji uzrok neiskorištenost proizvedenog kolesterola što dovodi do njegovog gomilanja.

Pokušajmo o tijelu razmišljati kao o sustavu u kojem se otpuštanje hormona rasta pokreće hipofizom. S obzirom da je kolesterol potreban kako bi se proizveo testosteron, koji djeluje u kombinaciji s hormonom rasta, tada je vrlo vjerojatno da signal koji oslobađa hormon rasta također pokreće i proizvodnju kolesterola. Ukoliko nešto ometa proizvodnju ili korištenje testosterona ili hormona rasta, tijelo će tada nastaviti slati signale za proizvodnju, a jetra će ga nastaviti generirati. To će rezultirati prevelikom opskrbom tijela kolesterolom.

Jedan od mehanizama koji ometa korištenje kolesterola je i gore spomenuti nedostatak sunčeve svjetlosti! Taj nedostatak sprječava stvaranje vitamina D i smanjuje proizvodnju testosterona. Osobe koje borave u zatvorenom prostoru i koje pri izlasku na sunčevu svjetlost koriste blokatore (umjesto postupnog sve dužeg izlaganja suncu) iz tog razloga postaju subjekt povećane proizvodnje kolesterola.

Sunčeva svjetlost pretvara kolesterol na koži u hormonske prekursore koji se koriste pri proizvodnji tvari kao što je testosteron. Kolesterol iz krvotoka se tada seli na površinu kože kako bi zamijenio kolesterol koji je pretvoren. U stvari, sunce možemo smatrati usisavačem za kolesterol: usisava kolesterol ravno iz krvotoka.

Drugi se uzrok visokog kolesterola krije u ishrani, ali ne dolazi iz hrane bogate kolesterolom; on se ušulja iz sasvim neočekivanog smjera. Utvrđeno je da potiskivanje rada štitne žlijezde podiže serumski kolesterol dok obnavljanje funkcioniranja štitnjače snižava kolesterol na normalne razine. S obzirom da štitna žlijezda pretvara kolesterol u hormone, signal koji pokreće potrebu za hormonima nesumnjivo pokreće i proizvodnju kolesterola. Kad štitna žlijezda ne funkcionira optimalno, razina se kolesterola prirodno povećava. Potrebno je istaknuti da kukuruzno i sojino ulje suzbijaju funkcioniranje štitnjače. Ova činjenica je važna zbog sve većeg korištenja soje (sojinog ulja) u ishrani, osobito u obliku djelomično hidrogeniranih ulja i margarina. Ne samo da su ta ulja oksidirane masti koje uzrokuju bolesti srca nego uz to povećavaju i razinu kolesterola.

Drugi uzrok koji podiže kolesterol je fruktoza. Visoka razina kolesterola proizlazi iz djelomično hidrogeniranog ulja, margarina i kukuruznog sirupa koji sadrže visoki udio fruktoze. Ljudi su zbunjeni kad njihov trud pri izbjegavanju hrane koja sadrži kolesterol (kao što su meso, jaja i mliječni proizvodi) ne rezultiraju učinkom te posežu za lijekovima koji su rudnik zlata farmaceutskih tvrtki. Ti lijekovi također ometaju važne procese koji mogu oštetiti zdravlje i osobu mogu uljuljkati u lažan osjećaj sigurnosti. Ali mjerenje kolesterola može toliko zastrašiti da ih ljudi počnu doživotno koristiti, a s obzirom da se medicinski sustav čini odlučnim ostati nesvjesnim prehrambenim uzrokom bolesti, liječnici će i dalje nastaviti preporučivati protokol za snižavanje kolesterola jer je to jedini pristup kojeg znaju.