Poziv za izlječenje Zemlje – što možemo naučiti iz oporavka Huangtu Gaoyuan praporne visoravni?

Os Uma
Piše: Irena Dujmušić

Zemlja gori, potapa se, suši se i sve to istovremeno. Svakim smo danom sve više suočeni s gotovo kataklizmičkim klimatskim promjenama koje pogađaju naš planet, a samo je jedan uzrok – čovjek.

Uništavamo eko sustave i sve što oni pružaju, što nam se sve vraća poput bumeranga. Suočeni smo s krizom, kao nikada do sada. Na vrhu energetske i klimatske krize, krize tla, vode i bioraznolikosti, nalazi se majka svih kriza – kriza hrane koja se očituje u svim aspektima našeg života – društvenom, političkom i ekonomskom. Srećom, ništa nije nepovratno izgubljeno, postoje biološki procesi koji održavaju svijet stabilnim već tisućljećima. Rješenje je u dizajnu, te u promatranju i replikaciji prirodnih simbioza sustava. Potrebno nam je više biologije, više fotosinteze i više života! Možda nećemo imati prašume na svakom koraku, ali možemo imati šume hrane.

Oporavak praporne visoravni Huangtu Gaoyuan na sjeveru Kine dokumentira kako je oporavak Zemlje moguć. Samo je deset godina bilo potrebno kako bi se ovo ogoljeno tlo pogođeno erozijama, poplavama i sušom pretvorilo u zelene terasaste brežuljke, prepune hrane.

Današnji posjetitelji praporne visoravni opčinjeni su ljepotom krajolika ove provincije za koju se smatra da je kolijevka kineske civilizacije. Poljoprivredno zemljište buja, turizam je u procvatu, a poljoprivrednici ubiru nagrade promjena svog rada. Teško je zamisliti da su do nedavno stoljeća neodrživog uzgoja na zemlji izazvala potpuni kolaps, uzrokojući neprestane erozije, poplave, propasti usjeva i krajnje siromaštvo u cijeloj pokrajini. Odgovor leži u održivom ili regenerativnom uzgoju, također poznatom kao permakultura.

Godine 1995., kineska je Vlada dobila 300 milijuna dolara pomoći od Svjetske banke kako bi pokrenula inicijativu za obnavljanje ovog područja. Nakon konzultacija sa stručnjacima iz hidrologije, dinamike tla i ekonomije, Vlada je znala da mora jednom zauvijek riješiti poljoprivredne i socijalne probleme, i to istovremeno rješavajući oba. Radnje očajnih poljoprivrednika koji su obrađivali zemlju su uključivale uklanjanje stabala kako bi se dobile obradive površine, što je uzrokovalo erozije tla i izlijevanja Žute rijeke. Nisu vidjeli smisao u očuvanju stabala, kojima su potrebne godine da bi narasla i postala isplativa. Kada su im stručnjaci objašnjavali važnost sadnje drveća ogorčeno su vikali – ljudi ne mogu jesti stabla! Incidenti poput ovoga su pokazali da je važno poljoprivrednicima osigurati vlasništvo nad zemljištem, što će biti važan poticaj za poboljšanje. Zajedno sa stručnjacima su radili na stvaranju tehnika sadnje i kreiranju terasastih površina kako bi osigurali tlo i poboljšali produktivnost usjeva. Za poljoprivrednike su uvedena dugoročna prava korištenja zemljišta, što im je dalo razlog za ulaganje u zdravlje svoje zemlje i održive tehnike uzgoja. Također su i zaštićena područja obradivih zemljišta u cilju poboljšanja vegetacijskog pokrova i kontrole sedimenta. Zabranjena je nekontrolirana ispaša i neselektivna sječa stabala kako bi se omogućilo prirodno pomlađivanje. Kombinacija raznih tehnika je smanjila eroziju tla i pospješila opskrbu hranom što je dovelo do boljeg standarda i cijena usjeva. Uz sve to, kako se poboljšala sigurnost usjeva, smanjila se potreba za radom, čime su poljoprivrednici mogli nastaviti svoje sekundarne projekte i poboljšati svoju financijsku stabilnost. Projekt oporavka je trajao deset godina, a osim spašene zemlje, odgovorni i održivi uzgoj je spasio oko 2,5 milijuna ljudi iz siromaštva.

Ovaj veliki projekt nam zorno pokazuje kakvi su naši ekološki izgledi za budućnost i uče nas da postoji nada. Oporavak zemlje uz prave korekcije je moguće, a time i naš properitet i opstanak na Zemlji.

Izvori: Dr. Mercola, Wikipedia

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s