Os Uma
Piše: Irena Dujmušić
Iako zvuči nevjerojatno, možda zaista postoji drveće koje se kreće. Prema predaji, vrsta palme, takozvana “hodajuća palma” Socratea exorrhiza, koja raste su na udaljenom dijelu Ekvadora navodno može prijeći i do 20 metara u potrazi za tlom koje pruža bolje uslove rasta.
Dok neki znanstvenici raspravljaju o tome može li se zaista drveće kretati, Peter Vrsansky, palaeobiologist, tvrdi da je svjedočio ovom fenomenu: “Kako tlo erodira, stablo pruža nove, duge korijene koje traži novo i čvrsto tlo, ponekad i na udaljenosti do 20 metara. Dok se korijenje učvršćuje u novom tlu, stablo se polako savija prema novom korijenju, a staro se uzdiže u zrak. Cijeli proces preseljenja stabla na novo mjesto s boljim uvjetima za rast može potrajati i nekoliko godina.”
Ne slažu se svi biolozi s ovom tvrdnjom, Gerardo Avalos u svom radu iz 2005. tvrdi da se radi o preuveličavanju stvorenom od strane turističkih vodiča koji to prepričavaju kao zabavnu crticu turistima koji posjećuju ovo šumsko područje. On tvrdi da drveće, koje zaista povremeno proizvodi novo korijenje, ostaje ipak čvrsto na jednom mjestu te da uzgoj novog korijenja ne znači i da se stabla pomiču.
Uz sve nove spoznaje o inteligenciji biljnog svijeta, ne bi bilo nelogično vjerovati da postoje stabla koja su u mogućnosti kretati se prema boljem tlu i mjestu s više sunca. Konačno, postoje vrste biljaka koje se zaista miču, poput muholovke koja “skače” na insekte ili biljke mimosa pubica koja se povlači na dodir. No, za sada za ovu tvrdnju nema realnog dokaza, ne postoje dublja istraživanja niti video materijali koji prikazuju pomicanje hodajuće palme. Tajna se možda skriva u neobičnom izgledu ovih stabala, koje za razliku od drugog drveća ima sustav korijena iznad zemlje, čime liče više na metlu nego li na stablo. Kako s vremenom neko korijenje odumire zbog erozije tla, stvara se novo.
Na žalost, možda se i neće naći pravi znanstveni odgovor na ovo pitanje, budući da se ovo područje devastira. Naime, šuma se uništava zbog “agrarne reforme” koja podržava sječu stabala od strane mještana kako bi dobili prava na zemljište. Prema zakonu, oni su u mogućnosti kupiti hektar šume za manje od 500 dolara i nakon pet godina mogu prodati svoju zemlju, što se obilato i koristi. Nadajmo se da će se, prije nego li šuma bude u potpunosti ugrožena, naći znanstvenici koji će detaljno proučiti ovaj navodni fenomen i otkriti odgovor na pitanje – može li zaista drveće hodati.
Izvori: Science Alert, BBC