Os Uma
Piše: Irena Dujmušić

Nakon što su znanstvenici uspješno stvorili embrio sisavca koristeći samo matične stanice, može se očekivati da će se u skoroj budućnosti na isti način u laboratoriju kreirati i prvi umjetni ljudski život.

Tim znanstvenika sa sjedištem u Sveučilištu Cambridge je miješanjem dvije vrste mišjih matičnih stanica, unutar 3D strukture, nakon četiri dana dobio uslove koje u prirodnoj okolini miš ima unutar maternice. Embriji su stvoreni pomoću genetski obrađenih matičnih stanica u kombinaciji s dodatnim embrionalnim matičnim stanicama, trofoblastima, koje tvore posteljicu u normalnoj trudnoći.

Prethodni pokušaji uzgoja embrija korištenjem samo jedne vrste matičnih stanica pokazali su se neuspješnim jer se stanice ne bi ispravno organizirale. No, znanstvenici su otkrili da se dodavanjem matičnih stanica placente te dvije vrste stanica međusobno “dogovaraju” oko formiranja, te se na kraju stapaju formirajući embrionalnu strukturu, s dvije različite nakupine stanica na svakom kraju, i šupljine u sredini u kojoj bi se embrio i dalje razvijao. Trenutno se embrio ne bi dalje mogao razvijati jer ne postoje matične stanice koje čine žumanjčanu vrećicu.

Za potrebe istraživanja su uspjeli dokazati kako umjetni embrio slijedi isti obrazac razvoja kao i normalan embrio, odnosno da se matične stanice organiziraju na isti način. Znanstvenici smatraju da ovaj uspjeh može otvoriti put za sličan rad s ljudskim stanicama, što bi im pomoglo prevladati veliku prepreku za istraživanje ljudskog embrija – nedostatak istih.

Iako ovakva istraživanja podižu etička pitanja o ljudskom životu, znanstvenici od njih ne odustaju smatrajući da će im pomoći u pronalasku odgovora na pitanja o neuspjelim trudnoćama.

Trenutno znanstvenici mogu provoditi eksperimente na nekoliko embrija koji su višak nastao umjetnom oplodnjom, no uvijek je manjak istih, a i moraju se uništiti nakon 14 dana. Stoga se nadaju kako bi se u budućnosti mogle koristiti ljudske matične stanice i ova tehnika kako bi se stvarali umjetni ljudski embriji za proučavanje. Tako bi se mogao stvoriti neograničen broj umjetnih embrija u laboratoriju, što bi ubrzalo istraživanja.

Iako se ovo istraživanje smatra izvanrednim, revolucionarnim dostignućem, ono sa sobom povlači i velike rizike. Ono postavlja važna etička pitanja o nepovredivosti ljudskog života i o tome smije li se njime uopće manipulirati u laboratoriju budući da to otvara put ka genetski dizajniranim i modificiranim, pa čak i kloniranim ljudima. Najvažnije pitanje je mogu li trenutne zabrane i ograničenja koja postoje biti dovoljna, odnosno što može spriječiti raznorazne “poduzetnike” u korištenju ovakve ili slične tehnologije u zemljama u kojima ne postoje ovakve zabrane.

Izvori: Reuters, The Telegraph