Suočavanje s proljetnim umorom

Os Uma

Proljetni umor naziv je za skup tjelesnih i psihičkih simptoma koji se javljaju u proljetnim mjesecima. Najčešće se odnosi na iznenadni gubitak energije i osjećaj umora s pojavom toplijih i sunčanijih dana, nakon zimskih temperatura. Za termin ˝proljetni umor˝ karakteristične su nagle i privremene promjene raspoloženja, pri čemu dolazi do pada energije, iscrpljenosti, razdražljivosti te bezvoljnosti. U poopćenom obliku, simptomi ˝proljetnog umora˝ nalik su simptomima depresije.

Sam pojam proljetnog umora ne odnosi se na bolest i, kao takav, ne može se pronaći u medicinskoj terminologiji, ali je fenomen povezan s promjenama godišnjih doba te vrlo česta i očekivana pojava kod većine ljudi. Prema tome, proljetni je umor manifestacija uobičajenog fiziološkog procesa, a javlja se kod velikog broja ljudi, u većem ili manjem opsegu.

Postoji i termin sezonskog afektivnog poremećaja. On se, prema kriterijima DSM – IV, ne smatra zasebnim poremećajem i može se javiti kod osoba koje boluju od depresije ili bipolarnog poremećaja.

Prema DSM-IV, simptomi koje osoba osjeća moraju zadovoljiti sljedeće kriterije:
1) Depresivne epizode javljaju se u određeno doba godine, kao i remisije i/ili manične epizode;
2) Ovakve promjene raspoloženja (depresivne i/ili manične epizode) moraju trajati dvije godine,
3) U te dvije godine ne smiju se javiti velike depresivne epizode koje nisu povezane s godišnjim dobom
4) Broj epizoda depresija povezanih s dobom godine veći je od broja drugih depresivnih epizoda tijekom pacijentovog života.

U istraživanju sezonskog afektivnog poremećaja, istraživači su pitali 84 pacijenta koji boluju od depresije jesu li iskusili pogoršanje u proljetnim mjesecima. Čak 39% žena i 12% muškaraca odgovorilo je da su često do svake godine doživjeli proljetno pogoršanje simptoma gotovo svake godine, a 28% žena i 29% muškaraca to su doživjeli nekoliko puta.

Općenito, kad se javi proljetno pogoršanje, simptomi su otprilike istog intenziteta kao kod velike depresivne epizode. Naravno, u ovom slučaju radi se o već dijagnosticiranom poremećaju, koji je ipak ponešto drugačiji od čestog ´proljetnog umora´ kao nemedicinskog fenomena.

Kod pojedinaca koji su skloni proljetnom umoru, simptomi se obično pojavljuju sredinom ožujka i pogoršavaju se do sredine travnja, iako može biti individualnih razlika. Simptomi koji se javljaju mogu biti više ili manje izraženi kod pojedinaca, ali se manifestiraju na vrlo sličan način. Javljaju se umor i pospanost (unatoč optimalnoj količini sna), osjetljivost na vremenske promjene, vrtoglavica, razdražljivost, glavobolje te ponekad čak i bol u zglobovima te bezvoljnost.

Iako uzroci umora koje ljudi doživljavaju u svakodnevnom funkcioniranju mogu biti različiti, a u nekim slučajevima čak i posljedica bolesti, istraživanja su pokazala da je proljetni umor, ipak, najčešća vrsta umora od koje ljudi pate. Na već prethodno opisane simptome u proljeće, prema nekim procjenama, žali se više od 20 posto pacijenata kod liječnika obiteljske prakse. Također se pokazalo da se u općoj populaciji žene češće od muškaraca žale na simptome proljetnog umora. No, s druge strane, moguće je da muškarci u jednakoj mjeri osjećaju simptome, samo u manjoj mjeri izvještavaju o njima.

Uzroci

Iako uzroci proljetnog umora još uvijek nisu u potpunosti otkriveni, jedno od mogućih objašnjenja povezano je s razinama hormona. Prema toj hipotezi, tjelesne rezerve serotonina (popularno zvanog ´hormona sreće´), čija proizvodnja ovisi o količini dnevnog svjetla, potroše se tijekom zimskih mjeseci, što olakšava protudjelovanje hormona melanina (hormona spavanja). Kako u proljeće dani postaju dulji, tijelo ponovno prilagođava proizvodnju hormona i ispušta se više hormona endorfina, testosterona i estrogena.Ovakva prilagodba organizma na hormonalnu ravnotežu iscrpljuje organizam i rezultira osjećajem umora.

Drugo objašnjenje odnosi se na smanjenje imunološke obrane organizma zbog promjena vremena. Poznato je da se proljetni umor češće javlja kod osoba koje su osjetljive na vremenske promjene. Ovo objašnjenje dovodi u vezu promjene temperature zraka i krvni tlak. Temperatura zraka u proljeće uzrokovana je ciklonalnim stujanjima zraka i niskim atmosferskim tlakom, što može uzrokovati pad krvnog tlaka kod ljudi i rezultirati simptomima proljetnog umora.

Još jedno od potencijalnih uzročnika odnosi se na prehranu. Zimi je često prehrana jednolična i kaloričnija, negoli u ostala godišnja doba. Preko zime tijelo iscrpi svoje zalihe vitaminima, ponajviše vitaminom C te se time smanjuje i imunološka obrana organizma.

Što pomaže

Bez obzira o kojim se uzrocima proljetnog umora radi, postoje neke preporuke kako si pomoći kad se simptomi pojave.

Kako bi se tijelu osiguralo dovoljno nutritivnih tvari za obnovu, potrebno je promijeniti neke od prehrambenih navika u proljeće. Važno je prehranom unositi dovoljne količine vitamina C kojeg ima u citrusnom voću. Također, moguće je uzimati vitaminske nadopune u obliku preparata. Učinkovitost unosa vitamina C bit će poboljšana, ukoliko uz njega uzimamo i nadopune željeza jer ono pomaže u apsorpciji vitamina C. (U svakom slučaju, pri uzimanju ovakvih pripravaka obavezno je kontaktirati svog liječnika obiteljske medicine).

Pokazano je da su nadopune prehrani u obliku minerala od velike koristi pri iscrpljenosti, umoru i u stanjima stresa. Za poboljšanje stanja organizma važni su minerali magnezij (važan za pravilan rad srca, mišića, živčanog sustava i metaboličke procese), vitamin E (važan za cirkulaciju i imunološki sustav)te lecitin (koristan u stanjima stresa i lošeg raspoloženja).

U prehrani je važno osigurati dovoljne količine vode te prirodnih napitaka (sokova od cijeđenog voća i povrća). Također je dobro izbjegavati masnu i hranu bogatu šećerom, koja dodatno čini organizam tromim.

Osim navedenih načina, preporuča se što dulji boravak na svježem zraku, posebice na suncu koje osigurava dovoljne količine vitamina D.

Kako su simptomi proljetnog umora i oni psihološke prirode – bezvoljnost, potištenost, razdražljivost, postoji nekoliko načina kako se nositi s njima. U situacijama bezvoljnosti važno je postaviti si ciljeve, koji će biti ostvarivi i određeni u vremenu.

Također je važno svakodnevno promišljati što je od predviđenih obaveza obavljeno i dati si oduška ukoliko ste ostvarili svoj cilj. U tom periodu bilo bi dobro napraviti ljestvicu raspoloženja od 1 do 10, pri čemu je zgodno svaku večer označiti svoje raspoloženje tog dana. Ovakav pregled često omogućava praćenje tjednih oscilacija raspoloženja, a usto može pomoći u otkrivanju stvari koje pomažu raspoloženju. Važna je i socijalizacija, kao što je već rečeno, boravak na svježem zraku s prijateljima i obitelji pomaže u suočavanju s proljetnim umorom.

Izvor: Istraži Me

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s