Lavlja gljiva obnavlja živčani sustav

Os Uma

Gljiva neobične vanjštine glavni je sastojak ukusnog jela, no u zadnja su dva desetljeća otkrivena njena brojna ljekovita svojstva.

Lavlja gljiva (lat. Hericium Erinaceus) svoje je ime na hrvatskom dobila po sličnosti s lavljom grivom, dok je službeni naziv resasti igličar. Amerikance je njen izgled asocirao ne samo na lava, nego i na ježa, pa se na engleskom zove lion’s mane mushroom (grivasta gljiva) i hedgehog mushroom (ježeva gljiva).

Lavlja gljiva prirodno raste u Sjevernoj Americi, Kini i Japanu, dok je u Europi rijetka. U prirodnom okruženju, obično se nalazi na odumrlom drveću kao što su hrast i bukva u kasno ljeto i jesen. U Europi se uzgaja samo u laboratorijima u strogo kontroliranim uvjetima, koji odgovaraju njenom prirodnom okruženju.

Hrana za neurone

Lavlja je gljiva među najcjenjenijim jestivim gljivama. No, njen je ugled u medicinskoj znanosti jednako velik kao i u kulinarstvu. Ovu medicinsku gljivu nazivaju prirodnom hranom za neurone, zbog njene sposobnosti da obnavlja živčani sustav. Japanci su joj nadjenuli nadimak “gljiva 21. stoljeća”, u skladu sa sloganom prema kojemu je ovo stoljeće posvećeno mozgu. Gljive sadrže aktivne sastojke odgovorne za liječenje živaca i poboljšavanje moždane funkcije.

Američki i kineski stručnjaci uspjeli su iz lavlje gljive izdvojiti dva aktivna sastojka – hericenon i erinacin – koji potiču proizvodnju faktora neuronskog rasta (NGF). Faktor neuronskog rasta je bjelančevina koja igra značajnu ulogu u zdravlju i dugovječnosti nekoliko vrsta živčanih stanica u središnjem i perifernom živčanom sustavu. Spomenute aktivne tvari iz lavlje gljive uspijevaju utjecati na mozak zato što zbog svoje niske molekularne težine lako prelaze iz krvotoka u mozak.

Najvažniji sastojci lavlje gljive su derivati cyathana (diterpenoidi), beta-D-glukan, ergosterol (provitamin D2), erinacini Q i R, ksilan, glikoksilan, mano glikoksilan, galaktoksilo glukan, hetero beta glukan.

Liječi kognitivne poremećaje

Osim što obnavljaju neurone, aktivne tvari iz lavlje gljive ponovno izgrađuju zaštitnu mijelinsku ovojnicu živčanih stanica. Na takav način se poboljšava neuronska provodljivost za signale koji su ključni za komunikaciju između živčanih stanica. Neki liječnici poput dr. Paula Stametsa, stručnjaka za medicinske gljive, preporučuju lavlju gljivu kao terapiju za Alzheimerovu bolest, demenciju, multiplu sklerozu i mišićnu distrofiju.

Prvo je istraživanje o neurokognitivnim učincima lavlje gljive izvedeno 1991. u Japanu, a nakon toga je još mnogo istraživanja potvrdilo da hericenoni i erinacini potiču obnovu živčanih stanica. U jednoj od novijih studija, dovršenoj 2009. u Centralnoj i neurokirurškoj bolnici u Isogu (Jokohama), 30 je Japanaca s blagim kognitivnim oštećenjima liječeno s ovom gljivom. Terapija je donijela značajna poboljšanja, koja su trajala dokle god su pacijenti uzimali gljivu.

Učinak lavlje gljive na mozak ne ograničava se na kognitivne, nego zahvaća i afektivne funkcije. Jedna je klinička studija provedena 2010. u Japanu među post-menopauzalnim ženama pokazala da žene koje jedu pečenu lavlju gljivu osjećaju manje tjeskobe i depresije, dok im je sposobnost koncentriranja pojačana.

Blagodati po probavu

Druge dobrobiti gljive uključuju zdravu probavu, regulaciju kolesterola, sniženje šećera u krvi i promicanje zdrave i mladenačke kože. Zahvaljujući beta glukan polisaharidima, lavlja gljiva blagotvorno djeluje na probavni sustav. Ovi su polisaharidi poznati po tome što pospješuju funkciju želučane sluznice, važan dio probavnog sustava.

Oboljeli od dijabetesa također imaju korist od lavlje gljive, jer ona snizuje nivo glukoze, sprečava polidipsiju i obuzdava snažnu žeđ svojstvenu šećernoj bolesti. Još jedan sastojak ove gljive, cijatan, pomaže u liječenju čireva i karcinoma želuca i jednjaka.

Nedavna su istraživanja utvrdila i povoljno djelovanje lavlje gljive na kožu. Pokazalo se da polisaharidi iz ove gljive snažno potiču proizvodnju antioksidirajućih enzima, čime je ova gljiva postala dio arsenala protiv starenja.

Tegobe kod kojih pomaže lavlja gljiva su Alzheimerova bolest, multipla skleroza, demencija, depresija, opsesivno-kompulzivni poremećaj, shizofrenija, autizam, anoreksija, bulimija, mišićna distrofija, želučani čirevi, gastritis.

Autor: Ozren Podnar
Izvor: Alternativa Za Vas

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s