Os Uma

Dok su neandertalci živjeli, dentalna medicina, jasno je, nije još postojala. Novo istraživanje, međutim, pokazuje da su naši stari rođaci imali aspirin prije aspirina, a moguće čak i penicilin.

Do tog su važnog otkrića došli australski znanstvenici genetskom analizom zubnog plaka kojeg su imali s 4 neandertalska ostatka iz špilja u Španjolskoj i Belgiji. Uzorci su starosti između 42.000 i 50.000 godina. Laura Weyrich, voditeljica istraživanja sa sveučilišta u Adelaideu je rekla kako je DNA analiza plaka otvorila čitav niz saznanja.

“Dentalni plak sadrži mikroorganizme koji su bili u ustima te patogene iz gastrointestinalnog i respiratornog trakta”, napisala je Weyrich u časopisu Nature. S obzirom na to da plak sadrži i djeliće hrane, predstavlja tako jedinstveno saznanje o načinu neandertalskog života. Od onoga što su konzumirali ili kakvog su zdravlja bili do informacija kako su se koristili okolišem.

Jedna od važnijih spoznaja je otkrivena u čeljusti neandertalca iz špilje El Sidron u Španjolskoj. “Imao je dentalni apsces, koji je vidljiv na vilici”, poručio je australski znanstvenik Alan Cooper. “Plak nam je također otkrio da je imao i crijevne parazite koji su uzročnici akutne dijareje, što bi značilo da je bio poprilično bolestan”, dodao je.

“DNA analiza nam je otkrila i ono neočekivano. Taj neandertalac je jeo bijelu topolu, koja ima u sebi salicilnu kiselinu (koja je aktivni sastojak aspirina)”, kazao je Cooper.

“Još je zanimljivo kako smo pronašli i tragove prirodne antibiotske plijesni (penicilin)”, naglasio je. Sva ta otkrića upućuju na to da je “neandertalac ustvari imao solidno znanje o ljekovitim biljima i analgetskim i protuupalnim sastojcima te da se sam liječio”, rekao je Cooper. “Upotreba penicilina 40.000 godina prije Fleminga bi bila nevjerojatna. I sigurno je suprotna našem popularnom pojednostavljenom pogledu na naše drevne rođake”, završio je Cooper.

Otkriveno je također kako se neandertalska prehrana mijenjala ovisno o lokaciji. Oni koji su pronađeni u Belgiji su jeli meso vunastog nosoroga (danas izumrlog) i divljih ovaca, a divlje gljive su bile svojevrsni „prilog“. Oni pronađeni u Španjolskoj su, čini se, bili vegetarijanci. Nisu, naime, pronađeni nikakvi tragovi konzumacije mesa, samo su se hranili pinjolima, gljivama, mahovinom i korom drveća.

Autor: Anita Juranović

Izvor: Znanost.com