Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Diljem svijeta na tisuće beba svakodnevno umire zbog infekcija koje uništavaju probavni sustav, uključujući one uzrokovane bakterijama salmonele i E. coli dok su iste istovremeno uzrok oboljenja milijuna djece. Nedavno je istraživanje pokazalo da crijevne bakterije mogu uvelike utjecati na to hoće li beba ili vrlo malo dijete preživjeti infekciju probavnog sustava ili ne.

„Svaki roditelj zna da su u prvoj godini života djeca podložna raznim infekcijama, uključujući crijevnima,“ rekao je Gabriel Nunez, vodeći autor studije provedene na Sveučilištu Michigan, a koja je ukazala na to da je manjak zaštitnih bakterija u crijevima glavni uzročnik infekcija, čak i više od nezrelog imunološkog sustava.

U studiji su korišteni miševi uzgojeni u sterilnoj okolini zbog čega nisu razvili crijevne bakterije te su tako pružili idealnu priliku da se prouče učinci mikroba transplantiranih s normalnih miševa razne dobi te da se ispita osjetljivost na pojavu infekcije. Dogodilo se sljedeće: Negdje u razdoblju između odvikavanja miševa od majčinog mlijeka te prelaska na krutu hranu, u crijevima se počela razvijati Clostridia bakterija koja je počela djelovati na sprječavanje rasta dviju bakterija koje uzrokuju bolesti.

Preciznije, uzorci dobiveni od starijih normalnih miševa sadržavali su najveći broj raznih mikroba, uključujući Clostridia i Bacteroides bakterije kojih kod mlađih miševa koji su još uvijek bili na majčinom mlijeku nije bilo. Nadalje, sterilnim miševima su transplantirane bakterije normalnih miševa starih 4 i 16 dana nakon čega su dodatno izloženi bakterijama salmonele koje inače inficiraju crijevo, ali se ne šire dalje. Polovica miševa koji su zaprimili mikrobe stare 4 dana je uginulo dok su oni koji su dobili 16 dana stare mikrobe svi preživjeli.

Kasnije je isto izvedeno i s bakterijom Citrobacter rodentium koja je slična E. coli zbog koje ljudi često obolijevaju. Bakterije stare 4 dana su uzrokovale uginuće gotovo cijele skupine dok je 16 dana star uzorak uzrokovao smanjenje količine bakterije C. rodentium. Sažetak njihovog ukupnog istraživanja:

„Pretpostavlja se da je visoka osjetljivost na infekcije kod novorođenčadi posljedica nezrelosti imunološkog sustava, ali mehanizam je ostao nejasan. Ono što smo širenjem fekalnih stanica neonatalnih i odraslih miševa na one sterilne i odrasle pokazali jest da neonatalna mikrobiota ne može spriječiti širenje i zadržavanje dviju bakterijskih patogena koji uzrokuju smrtnost kod novorođenčadi. Izostanak otpornosti se javio kad u neonatalnoj mikrobioti nije bila prisutna Clostridia. Dodavanje Clostridia bakterije zaštitilo je neonatalne miševe od patogene infekcije i smanjilo patologiju crijeva.“

Gabriel Nunez i njegov tim nastavljaju istraživanje na ulozi i određivanju točnog soja bakterija  Clostridia kod obrane od crijevnih infekcija, uključujući i ulogu majčinog mlijeka koje ono igra u uspostavi mikrobioma crijeva i prenošenju zaštite od infekcije. Također, proučavat će prijelaz na krutu hranu čime se iz vanjskog svijeta mogu unijeti mikrobi te će pokušati odrediti koje druge sastavnice mikrobioma štite od ostalih patogena.