Os Uma

Kad jedemo, ne uzimamo samo hranjive tvari. U svoj organizam također unosimo i značajnu količinu bakterija. Svakim zalogajem dolazi do malih upalnih procesa koji su potrebni za procesuiranje šećera i aktivaciju imunološkog sustava. U nastavku pročitajte zašto je svaki zalogaj „opasan”.

Pri unosu hrane, naše tijelo je suočeno s izazovom istovremene distribucije probavljene glukoze i borbom protiv bakterija. To aktivira upalni odgovor koji potiče imunološki sustav zdrave osobe i ima zaštitni učinak, što su po prvi put dokazali liječnici sa Sveučilišta i Sveučilišne bolnice Basel. U pretile osobe, međutim, ovaj upalni odgovor gotovo da i ne radi pa to može dovesti do dijabetesa.

Problem pretilosti i moguće rješenje

Poznato je da dijabetes tipa 2 dovodi do kronične upale s nizom negativnih simptoma. Brojni su  klinički istraživači iz toga razloga liječili dijabetes sprečavajući prekomjernu proizvodnju tvari koje su uključene u ovaj proces, primjerice interleukin Il-1 beta (IL-1). U bolesnika s dijabetesom, IL-1 izaziva kronične upale i uzrokuje izumiranje beta stanica koje proizvode inzulin.

Ova upala može imati neke pozitivne aspekte, kako su nedavno izvijestili u časopisu Nature Immunology istraživači sa Zavoda za biomedicinu pri Sveučilištu i Sveučilišnoj bolnici Basel. Kod zdravih osoba, kratkoročna upalna reakcija igra važnu ulogu u unosu šećera i aktivaciji imunološkog sustava. U svom radu profesor Mark Donath voditelj odjela za endokrinologiju, dijabetes i metabolizam pri Sveučilišnoj bolnici Basel i njegov istraživački tim pokazali su da se broj makrofaga (vrsta imunoloških stanica) oko crijeva povećava tijekom obroka. Ove takozvane “stanice smetlari” proizvode spoj IL-1 u različitim količinama, ovisno o koncentraciji glukoze u krvi. To, opet, potiče proizvodnju inzulina u beta-stanicama gušterače. Inzulin tada potiče makrofage na povećanu proizvodnju IL-1. Inzulin i IL-1 rade zajedno na regulaciji razine šećera u krvi, dok IL-1 osigurava da je imunološki sustav opskrbljen glukozom i tako ostaje aktivan.

Prema istraživačima, ovaj mehanizam metabolizma i imunološkog sustava ovisan je o bakterijama i hranjivim tvarima koje unosimo tijekom obroka. S dovoljno hranjivih tvari, imunološki sustav je u stanju adekvatno se boriti protiv stranih bakterija. Isto tako, kada postoji nedostatak hranjivih tvari, malo preostalih kalorija potrebno je očuvati za važne životne funkcije na račun imunološkog odgovora. Ovo otkriće moglo bi biti odgovor zašto se zarazne bolesti češće javljaju za vrijeme gladi.

 

 

 

Izvor: Biologija.com