Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

U današnjem svijetu gotovo svatko od nas često istovremeno obavlja po nekoliko zadataka (multitasking) što se ne odnosi samo na vrijeme provedeno na poslu nego se ta sklonost sve više preslikava i na privatno i vrijeme za odmor. Pametni telefoni su nam možda olakšali život, no naveli su nas i da se sve više posvećujemo tzv. medijskom multitaskingu – istovremenom korištenju nekoliko medijskih uređaja čak i u vrijeme kad se pokušavamo opustiti ili zabaviti.

Dapače, statistika pokazuje da je istovremena uporaba pametnih telefona tijekom gledanja televizije u porastu, a isto se odnosi i na dlanovnike i TV. Dok mobiteli nisu još bili toliko razvijeni, medijski multitasking se odnosio na uporabu računala tijekom gledanja TV-a, ali danas je taj trend u opadanju. No korištenje pametnih telefona se u 2018. povećalo za 8,6% u odnosu na prethodnu godinu dok se za 2019. očekuje dodatni porast od 6,4%. Promatrajući broj korisnika koji istodobno koriste tehnologiju pametnih telefona i TV-a, to znači da će njihov broj narasti sa 126,3 milijuna korisnika u 2015. na 187,3 milijuna do kraja 2019. godine.

S obzirom da se medijskim multitaskingom bavi toliki broj ljudi, provedene su neke studije ne bi li se otkrilo kako ta radnja utječe na zdravlje, točnije – mozak. Kad bi se pretpostavljalo, većina nas bi vjerojatno zaključila da je riječ o dobrom treningu za mozak čime se poboljšavaju pamćenje i pažnja, no studije su pokazale da je stvarnost drugačija.

Jedna studija provedena nad 22 recenzirana istraživanja medijskog multitaskinga pokazala je da su osobe koje ga često prakticiraju imale lošije rezultate na testovima pažnje i radne memorije (8-10%) u odnosu na povremene korisnike dok su se kod nekih pokazale i strukturne razlike u mozgu! Testovi su se odnosili na zadržavanje pažnje tijekom 20 minuta i dulje. Osobe koje često prakticiraju medijski multitasking su teže održavale pažnju. Ovo je istraživanje donekle objasnilo zbog čega su te osobe sklone tome: ako je nečija pažnja loša, osoba će vjerojatnije brzo vršiti promjenu aktivnosti i neće se dugo zadržavati ni na jednoj od njih.

Testovi pamćenja su uključivali, primjerice, pamćenje telefonskog broja dok se obavlja još jedna radnja što je povezano s kompleksnim razmišljanjem tj. boljom pažnjom i sposobnošću ignoriranja stvari koje odvlače pozornost. I ovdje su lošije rezultate polučile osobe koje često prakticiraju medijski multitasking: teže su ignorirale stvari koje ometaju pažnju.

Kad je riječ o uočenim promjenama na mozgu, pokazalo se da je područje mozga poznato kao prednji cingularni korteks manji kod čestih korisnika. Ovo područje je povezano s kontroliranjem pažnje pa manji korteks znači i lošije funkcioniranje i slabiju pozornost. Nakon provedenih studija, postavlja se pitanje: imaju li česti korisnici lošije pamćenje i slabiju pažnju zato što prakticiraju medijski multitasking ili medijski multitasking potiče navedene promjene?