Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Tijekom proteklih godina uglavnom strani novinari i političari često su ukazivali na prisutnost „državnih trolova“ na društvenim platformama, a čija je misija omalovažavanje javnog mnijenja o određenim pitanjima. Riječ je o ljudima plaćenima da promiču određena stajališta i mijenjaju mišljenje i stavove javnosti.

U svojim su se počecima Twitter i Facebook slavili kao iskra demokratskih pokreta diljem svijeta, no istovremeno su se počele javljati i težnje ka suzbijanju istoga. Mnogi državni vrhovi shvatili su da se istomišljenici okupljaju na određenim virtualnim mjestima na internetu zbog čega je pokrenuta svojevrsna vojska usmjerena digitalnom utjecaju na mišljenja i njihovo suzbijanje.

“Facebook već nekoliko godina podešava svoje sustave za otkrivanje i blokiranje koordiniranog zlonamjernog ponašanja”, izjavio je Gianluca Stringhini, docent sa Sveučilišta Boston. “Međutim, prijetnje s kojima se platforme suočavaju ubrzano se mijenjaju. Do prije nekoliko godina glavna prijetnja je bio zlonamjerni softver koji kontrolira lažne račune za širenje neželjene pošte i drugih prijevara. Taj tip aktivnosti kontroliraju programi, a ne ljudi, pa je vrlo precizno koordiniran.”

No, posljednjih se godina pojavila nova vrsta prijetnji: koordinirani trolovi koje sponzorira određena država i koji na društvenim mrežama potiču potrebna pitanja i stavove. Ova aktivnost potječe od ljudi, ne automatiziranih programa te je stoga teže protiv toga se boriti automatiziranim programom, kao u slučaju zlonamjernih softvera. Kombiniranjem virtualne mržnje, nadzora, dezinformacija, anonimnih prijetnji i napada na privatnost, države i političke stranke diljem svijeta stvorile su sve agresivniju online strategiju koju društvene platforme teško otkrivaju ili sprječavaju.

U svojem pokušaju suzbijanja državnih trolova, Facebook je počeo označavati plaćene političke oglase i zahtijeva od korisnika koji vode popularne Facebook stranice da budu provjereni. Iako niti jedan od tih protokola ne može u potpunosti odagnati dezinformacije na internetu, oni su donekle pružili zaštitu od trolova.

Neki režimi koriste tehnike poput onih koje je Rusija primijenila da bi utjecala na predsjedničke izbore u SAD-u 2016., dok drugi djeluju na „domaćem terenu“. Uz to, pojavila se i neformalna, ali rastuća industrija bot brokera i trolova-za-najam koji priskaču u pomoć. Njihov trud nažalost često urodi plodom čime se novinare tjera u egzil i učinkovito smanjuje izražavanje mišljenja na društvenim mrežama.

Prema Marianne Diaz iz grupe @DerechosDigitales, u Venezueli se potencijalni trolovi prijavljuju na kioscima na gradskim trgovima koje su odobrile vlade, a naknadu za sudjelovanje dobiju u obliku kupona za hranu. Jedan bivši trol iz Indije kaže da je dobio šest Facebook računa i osam mobitela nakon što se pridružio timu od 300 osoba koji je radio na zastrašivanju protivnika premijera Narendre Modija. U Ekvadoru se čak potpisuju ugovori dok uplate vladinog dijela vrši tvrtka za odnose s javnošću koja je osnovala i vodi skupinu trolova koje koristi za šikaniranje političkih protivnika.

Turska je još jedan primjer države gdje je vlada svoj utjecaj počela vršiti još 2013. za vrijeme prosvjeda u istambulskom parku Gezi. Erdoganova vlada je pomoću online i offline represije društvene medije pretvorila u „gotovo mrtvu zonu za istinski društveni prosvjed u Turskoj”. Danas, šest godina kasnije, ondje postoji vrlo mali broj organiziranih aktivnosti.

Kineska vlada, na primjer, od svih korisnika Weiboa (kineskog ekvivalenta Twitteru) zahtijeva da osobno potvrde svoje račune putem programa “Registracija stvarnog imena”. Na prvi pogled, svrha programa “Registracija stvarnog imena” je zaustaviti širenje dezinformacija na internetu, ali neki komentatori to vide kao pokušaj vlade da dodatno kontrolira slobodu govora na internetu. Kina već ima vrlo stroge zakone za svoje korisnike, kao što je zabrana stvaranja, objavljivanja ili promicanja sadržaja na mrežnim platformama koji “štete nacionalnoj časti i interesima”.

Dok društvene platforme na razne načine pokušavaju spriječiti utjecaj internetskih trolova općenito, na kraju na nama ostaje da stvaramo vlastita mišljenja i stavove koje niti jedan plaćeni ili neplaćeni trol neće moći suzbiti.