Os Uma
Piše: Barbara Kovačević
Možda većina nas oglase smatra neželjenom smetnjom, no oglašavanje pokreće svijet: bez njega tvrtke ne bi mogle doći do potencijalnih kupaca, digitalni mediji bi uglavnom iščeznuli, a mnoga gospodarstva bi propala. No u kojem trenutku oglašavanje postaje nametljivo? Vjerojatno se ta granica krije negdje između skočnog prozora na zaslonu računala i ogromnog reklamnog panela koji kruži oko Zemlje.
Upravo su takvi gigantski paneli ideja koju promiče ruska start-up tvrtka StartRocket čiji je plan u orbitu lansirati na desetke sićušnih umreženih satelita nazvanih CubeSats (pravokutnog su oblika). To bi učinili ispaljivanjem rakete koja bi satelite ispustila na visini od oko 450 km iznad Zemlje nakon čega bi oni lebdjeli u formaciji te rasprostrijeli ogromna reflektirajuća jedra da bi sunčevu svjetlost poslali ka Zemlji pritom stvarajući pikseliranu matricu.
StartRocket je svoju namjeru predstavila velikim svjetskim tvrtkama poput Coca-Cole, McDonald’sa, KFC-a i ostalih dok državnim vlastima diljem planeta svoju ideju (čiji su tehnički elementi razrađeni u suradnji s jednim privatnim sveučilištem u Moskvi) prikazuju kao vrlo korisnu u slučajevima javnih obavještavanja u hitnim slučajevima. Prvo testiranje najavljuju već za ovo ljeto dok bi cijeli sustav bio u funkciji već 2021., ako tvrtka uspije prikupiti potrebna financijska sredstva.
Stručnjaci smatraju da je ova inicijativa loša ideja iz mnogo razloga. S marketinške strane, oglasi bi se sa Zemlje mogli vidjeti samo u određenim satima navečer i rano ujutro što predstavlja kratko, ali i nepraktično razdoblje u danu. Uz to, dodatni sateliti u Zemljinoj orbiti bi pridonijeli gomilanju otpada oko planeta (predviđeni rok trajanja satelita iznosi godinu dana) dok bi svjetlosno zagađenje na površini bilo još veće no što je danas. Naime, mnogi sateliti su već reflektirajući i vraćaju svjetlost natrag na Zemlju. Najsvjetliji su sateliti Iridij, konstelacija od 66 telekomunikacijskih satelita izbačenih u orbitu u 90-ima. Ako CubeSats zaživi, orbitalni će zaslon biti jednako svijetao kao i Iridijev, magnitude oko -8 (za referencu, puni mjesec je oko -13, a Sunce oko -27).
Ova ideja tvrtke StartRocket nije prva takve vrste. Godine 1993. tvrtka iz Gruzije, pod nazivom Space Marketing Inc., predložila je lansiranje ogromnog jumbo plakata u svemir, koji bi se protezao jednim kvadratnim kilometrom i bio osvijetljen solarnim svjetlima. Plan je bio da on orbitira oko Zemlje na oko 250 km iznad površine kako bi bio vidljiv golim okom. Procijenjeno je da bi plakat vrlo vjerojatno bio pogođen tolikom količinom svemirskih ostataka dovoljnom da se on uništi i to u vrlo kratko vrijeme. Uz to, procijenjeno je da bi cijena jednog takvog plakata bila 25 milijuna dolara.
Ova je ideja neslavno propala ne zbog neizvedivosti nego zbog financijske podrške. No s jedne je strane urodila plodom: dovela je do toga da američki Kongres donese zakon kojim se zabranjuje svako nametljivo oglašavanje u svemiru. Svaki građanin ima pravo moći ignorirati reklamu, no taj zakon štiti samo stanovnike SAD-a. Jedini relevantni zakon koji se primjenjuje na svijet kao cjelinu bio bi Ugovor o svemiru iz 1967. godine. Većina zemalja sposobnih za putovanje svemirom u moderno doba potpisala je ovaj sporazum koji u suštini svemir proglašava prostorom slobodnim za sve ljude da istražuju, sve dok tamo ne stavljaju oružje za masovno uništenje ili uzrokuju štetu za okoliš.
Dakle, ovu bi vrstu oglašavanja iz zraka trebale odobriti brojne regulatorne agencije za što bi moglo proći i dugo vremena, no ako je StartRocket zaista dobra marketinška tvrtka, svoju će ideju uspješno ostvariti te ćemo 2021. pa nadalje umjesto Mjeseca na noćnom nebu promatrati logo nekog branda.