Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Druga najveća prašuma na svijetu, u središnjem Afričkom bazenu u Kongu, nestaje alarmantnom brzinom i to unatoč lokalnim zakonima protiv krčenja šuma. Nova studija s Kalifornijskog sveučilišta ukazuje na Kinu i SAD kao primarne krivce.

Studijom je utvrđeno da je u razdoblju između 2001. i 2015. Kina udvostručila uvoz drva iz pet afričkih zemalja što ju sada čini najvećim uvoznikom drva s tog kontinenta čemu su pridonijele i nove regulative Europske unije. Naime, 2013. je donesena Uredba o drvnim sirovinama kojom se od uvoznika zahtijeva potvrda o tome da drvo koje se uvozi u EU nije posječeno na nezakonit način. To je usporilo uvoz te sirovine iz Afrike u EU, ali je Kina brzo uskočila i iskoristila nastalu prazninu .

Djelomično rješenje bi sada mogli biti novi propisi afričkih vlada. Naime, studija je pokazala da je Gabon bio glavni izvor drva do 2010. godine, kada je zemlja donijela propise kojima se zabranjuje izvoz neobrezanih trupaca. Pravila su prisilila tvrtke na kupnju drva koje je već izrezano na lokalnim mlinovima, što je otežalo kupnju i prodaju nezakonito posječenog drva. Od tada se drvna industrija preselila u susjedne zemlje, posebice Kamerun.

Uz uništavanje prašume, javila se još jedna negativnost ovakve prakse. Naime, kineski proizvođači žele samo okrugle trupce (sirovo drvo), što gotovo da ne pruža mogućnost za dodavanje vrijednosti ili lokalno zapošljavanje (putem piljenja ili obrade drva) u zemlji iz koje dolazi sirovina. Time se osigurava da Kina maksimizira svoj profit dok zemlja izvoznik ostaje siromašna i nerazvijena.

Studija je još pokazala da je SAD zemlja koja je trenutačno najveći uvoznik jeftinog kineskog namještaja zbog čega ju se također smatra odgovornom za pustošenje afričke prašume koja nije jedina ugrožena: nedavno je novi brazilski predsjednik najavio planove o otvaranju Amazonije za poljoprivredu i rudarstvo što bi, uz pustošenje ostalih prašuma, moglo dalje negativno utjecati na globalne klimatske promjene.

Naslovna fotografija: Greenpeaceov dokaz o deforestaciji indonezijske prašume zbog izrade plantaži