Neobične bakterije pronađene kod stanovnika sela u Amazoni

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Liječnički pregled ljudi koji žive u udaljenom selu duboko u prašumi Amazone u Venezueli je otkrio do sad nepoznate mikrobiome, bakterije koje žive na i u njihovim tijelima. Pokazalo se da stanovnici tog sela nose najraznolikiju populaciju bakterija u odnosu na bilo koje druge stanovnike svijeta.

Neke od otkrivenih bakterija koje se nalaze u crijevima tih stanovnika sadrže gene koji mogu mikroorganizme učiniti otpornim na antibiotike, čak i one sintetičke. Ovo je iznenadilo, ali i alarmiralo istraživače jer stanovnici tog sela rijetko dolaze u kontakt s ljudima van svojeg područja življenja i nikad nisu koristili komercijalne antibiotike.

„Ovo je samo još jedan jasan dokaz da je otpornost na antibiotike prirodno obilježje ljudskog mikrobiota koji samo čeka aktivaciju, a pojačava se nakon korištenja antibiotika,“ rekao je jedan od istraživača, Gautam Dantas, izvanredni profesor patologije i imunologije s Medicinske škole Sveučilišta Washington u St. Louisu.

Pleme Yanomami se prvi put susrelo s vanjskim svijetom 2008. nakon 11 000 godina izolacije koja je, kako istraživači vjeruju, bila glavnim uzrokom razvoja vrlo raznolikog mikrobioma pronađenog kod ljudi koji žive u džunglama južne Venezuele. Neke od pronađenih bakterija nikad prije nisu viđene kod čovjeka.

Davi Yanomami with Yanomami children, Brazil

Ljudsko tijelo sadrži na milijarde bakterija koje igraju važnu ulogu u ljudskoj fiziologiji: utječu na reakciju imuniteta, metabolizam, pa čak i na ponašanje (više o ovome pročitajte u tekstu Kako bakterije manipuliraju vašim mozgom). No istraživači ne znaju kako i na koji su se način bakterije mijenjale tijekom tisuća godina ljudske evolucije s obzirom na stil života i okolišne utjecaje kao što su prehrambene navike, utjecaj proizvoda za čišćenje i ostalih vanjskih čimbenika modernog života.

U svojem su istraživanju znanstvenici usporedili DNK bakterija plemena Yanomami s mikrobima osoba koje žive u SAD-u te s još dvije druge skupine (američkih Indijanaca plemena Guahibo i malawianskim ruralnim zajednicama iz Afrike) koje su bile u kontaktu s razvijenim društvima. Pokazalo se da one skupine koje su bile u češćem kontaktu s modernim svijetom imaju manju mikrobiološku raznolikost: pleme Yanomami je imalo skoro dvostruko veću raznolikost bakterija u odnosu na stanovnike SAD-a te oko 30 do 40% veću u odnosu na ostale dvije skupine.

Neki od uzoraka stolice plemena Yanomami su sadržavali gene otporne na antibiotike, uključujući i one koje bakteriju čine otpornom na lijekove koje proizvodi čovjek. Istraživači pretpostavljaju da su ti geni nastali iz bakterija iz tla za koje je poznato da sadrže gene otpornosti na antibiotike. Također postoji mogućnost da spomenuti geni imaju neku drugu funkciju u bakteriji ili da je pleme bilo u neizravnom kontaktu s modernim svijetom.

Još jedan izvor bi mogla biti i hrana jer su istraživači otkrili da ovo pleme u konzumira fermentiranu manioku (tropska biljka) iako nisu uzeli niti jedan njezin uzorak kako bi provjerili tu teoriju.

Ovo bi istraživanje znanstvenicima moglo pomoći da otkriju mogu li određeni geni u bakterijama štititi od bolesti koje su uobičajene u industrijaliziranom svijetu, kao što su dijabetes i gojaznost, no za sada je još uvijek teško reći znači li veća mikrobiološka raznolikost i bolje zdravlje.

 

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s