Os Uma
Piše: Irena Dujmušić

Ne uče svi na isti način, netko će učiti postupno i redovito, dok će drugi radije naučiti cijelo gradivo odjednom. Bez obzira na (ne)sklonost ka učenju, postoji nekoliko znanstveno iskušanih i provjerenih tehnika učenja koje će ne samo omogućiti dobre ocjene, već će pomoći da se usvojeno znanje ne zaboravi odmah nakon ispita.

Na žalost, ne postoji nikakva čarolija kojom bi se znanje moglo samo unijeti u glavu, niti će djelovati spavanje s knjigom pod jastukom. Za dobre ocjene i široko znanje će se ipak svatko morati malo potruditi, no uz pomoć dobre pripreme, ali i odmora tijekom učenja to uopće neće predstavljati veliku poteškoću. Dakle, kako započeti i kojim se tehnikama može učenje olakšati?

Planiranje učenja – učenje teškog, novog gradiva zahtjeva učenje s razumijevanjem, što pak traži duboku koncentraciju i organizaciju načina na koji se uči. Ponekad je najteže krenuti s učenjem, pa bi u tu svrhu zapisivanje misli i teza o gradivu moglo biti dobar početak. Kako se napreduje s gradivom, svladavanje zacrtanih planova će biti dovoljan poticaj za nastavak rada, a ujedno će to na kraju procesa biti dobar podsjetnik za provjeru naučenog.

Redovito učenje – istraživanja pokazuju da će se najbolji rezultati dobiti uz redovno učenje umjesto učenja nagomilanog gradiva. Dakle, nakon svake lekcije, gradivo bi trebalo naučiti, te ponoviti prije učenja nove lekcije. Također, istraživanja pokazuju i da su rezultati bolji ako su ispitanici učili odmah nakon novih lekcija umjesto da su učili samo prije ispita.

Bilješke – pokazalo se da je učenje uz pomoć rukom pisanih bilješki učinkovitije od zapisivanja bilješki na računalu. Čitanje na elektronskim zaslonima usporava brzinu čitanja i otežava pamćenje onoga što se pročitalo.

Pauze – mozak se umara ako je pod stalnim stresom stoga su povremene pauze i više nego dobrodošle. Kratki odmor između učenja, otprilike svakih sat vremena, pomoći će u povećavanju učinkovitosti kognitivnih sposobnosti kao i tehnika učenja. Također, pokazalo se i da će se produktivnost smanjiti ukoliko se ne uzima pauza za ručak.

Ispitivanje – iako se čini kao najlakše, beskrajno čitanje materijala koji se uči nema nekog učinka. Umjesto toga, pokazalo se da je učinkovitije povremeno preispitivanje onoga što se pročitalo ili naučilo, pogotovo kada se gradivo želi zadržati u pamćenju. Samoispitivanje ne mora biti dosadno, sami sebe možete ispitati uz pomoću kartica za učenje, kvizova ili na neki drugi jednostavan i zabavan način.

Osim ovih tehnika, treba voditi računa o dobi učenika. Naime, u doba puberteta, biološki je sat malo pomaknut, te su djeca budnija po noći, a pospanija po danu, osobito ujutro. Stoga je sasvim logično da neće svi učiti jednako dobro u svako doba dana, te i to treba uzeti u obzir.

Izvor: Science Alert