Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Ljeto je stiglo, temperature zraka su porasle i svi smo počeli sve više vremena provoditi uz razne vodene površine tražeći olakšanje i svježinu. No ono što najčešće obilježava ljetno doba su i brojna stanja i promjene na koži koje se javljaju nakon izlaganja jačoj sunčevoj svjetlosti.

Mnogi od nas će to laičkim rječnikom nazvati alergijom na sunce, no liječnici ove promjene na koži nazivaju fotoosjetljivim poremećajem ili fotodermatozom te ih kategoriziraju nekim od medicinskih pojmova kao što su idiopatska fotodermatoza, egzogena fotodermatoza, genetska fotodermatoza i metabolička fotodermatoza. Zvuči komplicirano, zar ne? Vjerojatno. No poanta je u tome da će liječnik ono što mi nazivamo alergijom na sunce uglavnom imenovati jednim od ovih stručnih pojmova.

Najčešći problem vezan uz izlaganje suncu, a koji pogađa oko 10% populacije, se naziva polimorfna svjetlosna erupcija (PLE) pri kojoj se na području prsa i ruku razvijaju crvenilo i svrab. Ovaj problem se najčešće javlja kod bjelkinja svijetle puti na sjevernijim područjima sjeverne polutke, obično u dobi između 20 i 40 godina starosti. PLE obično nastaje tijekom proljeća i ranog ljeta, kad se ljudi krenu izlagati sunčevoj svjetlosti. Kako se izloženost suncu povećava, tako i ovi simptomi pomalo nestanu, no obično se ponovo jave slijedeće godine. Liječnici nisu potpuno sigurni zbog čega nastaje PLE, no čini se da je riječ o osjetljivosti na UV zračenje (ultraljubičasto zračenje).

No što kad se osip pojavi već nakon nekoliko minuta izloženosti sunčevoj svjetlosti? Tada je riječ o solarnoj utrikariji koja se razvija od općeg neugodnog osjećaja do svrbeža, crvenila i otečenosti nakon čega nastaju izbočine ili plikovi na koži. U najtežim slučajevima mogu se pojaviti i opći simptomi: ubrzan rad srca, pad tlaka pa i anafilaktički šok. Nakon što se osoba skloni sa sunca, simptomi obično nestaju jednakom brzinom kojom su i nastali, najčešće unutar 24 sata. S obzirom da je kod solarne utrikarije glavni posrednik imunoglobulin E (IgE) – isto antitijelo koje igra važnu ulogu u raznim alergijama, uključujući pelud, osjetljivost na hranu, astme, i drugi – ona se liječi uzimanjem antihistaminika i korištenjem steroidnih krema.

Fotosenzibilnost uzrokovana lijekovima je jedna od sve češćih reakcija koje se javljaju u kombinaciji sa sunčevom svjetlosti. Nju najčešće također karakterizira osip, no najčešće su to opekline. Uzrok su lijekovi, oralni i lokalni, koji u ovom slučaju djeluju kao fotosenzibilizirajuća tvar i dovode do promjena na koži. Takva reakcija može po svom uzroku biti fototoksična ili fotoalergijska. Kod fototoksične reakcije se lijek aktivira uslijed izlaganja suncu što dovodi do oštećenja kože i nestaje ako se određeni lijek prestane koristiti. Fotoalergijska reakcija nastaje zbog promjene strukture lijeka uslijed djelovanja sunčeve svjetlosti na izložene dijelove kože. Obično se radi o dugotrajnoj promjeni koja se može ponoviti i nakon što se koža ponovno izloži suncu i bez prisustva lijeka.

U skupini lijekova za koje postoje podaci o izazivanju fotosenzitivne reakcije nalazi se više od 50 njih: antimikrobni lijekovi (ciprofloksacin, levofloksacin, doksiciklin, kombinacija sulfometoksazola i trimetoprima), lijekovi za liječenje alergija tj. antihistaminici (difenhidramin), lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti (5-fluorouracil, dakarbazin), lijekovi za bolesti srca (amiodaron, nifedipin, diltiazem, enalapril, ramipril), diuretici (furosemid, hidroklortiazid), nesteroidni protuupalni lijekovi (naproksen, piroksikam), lijekovi za liječenje akni (izotretinoin) i lijekovi za depresiju (amitriptilin). Ovo su neki od najčešćih, no prije izlaganja suncu se dobro posavjetovati s liječnikom ili farmaceutom ako koristimo bilo koji farmaceutski pripravak i tako izbjeći neželjenu reakciju.

Neke promjene na koži, kao kod primjerice lupusa ili rosacee, nisu uzrokovane suncem, no mogu se pogoršati nakon izlaganja sunčevim zrakama. Stanje se obično popravlja nakon smanjivanja vremena provedenog pod suncem i korištenja krema s visokim faktorom zaštite.

I, na kraju, reakcija na sunce koja se ne javlja jako često uključuje genetsku fotodermatozu pri kojoj će koža vrlo lako i jako izgorjeti na suncu uz pojavu snažne reakcije već pri slabom izlaganju. Ovo je stanje koje najčešće uzrokuje rak kože. Metabolička fotodermatoza može biti genetska, a uzrokuju je defekti u enzimima koji sudjeluju u kemijskim reakcijama u tijelu što rezultira neravnotežom kemikalija. Porfirije su najčešća skupina metaboličkih fotodermatoza i mogu utjecati na živčani sustav, kožu i druge organe. Ovaj poremećaj je nažalost neizlječiv no mogu se poduzeti mjere predostrožnosti kako bi se spriječila pojava simptoma.

Do sada smo u nekoliko navrata pisali o alergijama, uključujući i o pojavi alergije na vodu, stanju koje doista može zagorčati nečiji život, ali i o raznim načinima njihovog sprječavanja i prirodnog tretiranja. Sunce može biti opasno, kao i sve s čime se pretjeruje i što se nesmotreno koristi, no ono ujedno predstavlja i nezamjenjiv lijek za mnoge druge bolesti i poremećaje, što smo naglasili i u tekstu o helioterapiji. Stoga, potpuno izbjegavanje sunčeve svjetlosti može nanijeti jednaku, pa i veću štetu zdravlju od pretjeranog izlaganja što nas, gotovo kao i uvijek, dovodi do – umjerenosti.