Os Uma
Piše: Irena Dujmušić

S dolaskom hladnog vremena dolazi i doba prehlade i gripe te će mnogi posezati za sintetičkim preparatima, kako za preventivu, tako i za liječenje. Među njima će se isticati cjepiva protiv gripe, koja neće imati previše učinka, budući da djeluju vrlo selektivno, a na žalost, dolaze uz brojne nuspojave. No, ako zaista želimo izbjeći prehladu i gripu, osim pravilne prehrane dovoljno je primijeniti i najjednostavniju stvar na svijetu – pranje ruku.

Teško je zamisliti, ali osobna higijena ljudi kroz povijest nije bila baš na zavidnom nivou, te je tako važnost pranja ruku prepoznata tek sredinom 19. stoljeća i to od strane opstetričara Ignaza Semmelweisa koji je radio u Beču. U to doba, žene su većinom rađale kod kuće, no one siromašnije su rađale u zdravstvenim ustanovama gdje je stopa smrtnosti bila veća od 25%. Semmelweis je razmišljao o rješenju tog problema, te je 1840. došao na ideju pranja ruku u kloriranom vapnu u periodima između postupaka čime je smrtnost pala na manje od dva posto. Tako je rođeno doba pranja ruku.

Američki Centar za kontrolu bolesti ističe da je pranje ruku poput “uradi sam” cjepiva za prevenciju bolesti, a uključuje pet jednostavnih i učinkovitih koraka – močenje vodom, sapunjanje, trljanje, ispiranje i sušenje. Redovito pranje ruku, posebno prije i nakon određenih aktivnosti, jedan je od najboljih načina za uklanjanje mikroba, izbjegavanje bolesti i sprječavanje širenja bolesti.

Po njihovoj preporuci, kako bi se izbjegle bolesti, ruke bi trebalo prati prije, tijekom i nakon pripremanja hrane, prije konzumacije, prije i nakon brige za oboljele, nakon korištenja toaleta i mijenjanja pelena, nakon kihanja, kašljanja i puhanja nosa, nakon dodirivanja životinja i stočne hrane te dodirivanja otpada. Jasno je da ni u čemu ne treba pretjerivati, tako ni u čistoći, no ove su mjere predostrožnosti neophodne za prevenciju problema s probavom ili respiratornih bolesti.

Mikrobi na rukama mogu opstati i do tri sata te se pravilnim i redovitim pranjem ruku, u trajanju od prosječno 15 sekundi mogu prevenirati mnoge bolesti, ali i milijuni smrtnih slučajeva u svijetu. Najučinkovitiji način je pranje vodom i sapunom, a bit je u trljanju, zbog čega su vrsta i sastojci u sapunu manje važni. Ruke je potrebno namočiti, staviti sapunicu, trljati ruke odozdo i odozgo, između prstiju i ispod noktiju, a vrijeme od 15 do 20 sekundi ćete najlakše izmjeriti na način da dva puta za redom pjevate pjesmicu Happy birthday. Nakon toga ruke treba isprati čistom, tekućom vodom i osušiti čistim ručnikom ili na zraku.

Dakle, sapuni s antibakterijskim sastojcima nisu potrebni, dapače, vrlo su štetni za kožu, sve što vam treba je tekuća voda ugodne temperature i običan sapun, a naravno, najbolje bi bilo da se radi o prirodnom sapunu napravljenom bez štetnih kemikalija. Posebnu pažnju treba obratiti na nokte i okolno područje na kojima se većinom nalazi najviše bakterija, te na palce koje često zaboravimo istrljati.

U nedostatku sapuna i vode, poslužit će neko dezinfekcijsko sredstvo s najmanje 60% alkohola, no iako će ono smanjiti broj mikroba, neće moći sve ubiti. Zdravija alternativa bi bila mješavine sode bikarbone i eteričnih ulja, koju možete pripraviti od ulja po vašem izboru, te pripremiti kod kuće i nositi sa sobom u prikladnoj posudi kako bi vam bila od koristi kada god vam zatreba. Koristi se jednako kao i sapun, u kombinaciji sa vodom, a ako tražite neko prirodno sredstvo za koje nije potrebna voda, probajte recept u kojem ćete pomiješati sljedeće sastojke:

5-10 kapi esencijalnog ulja lavande

30 kapi eteričnog ulja čajevca

1 žlica ekstrakta vještičje ljeske (Hamamelis virginiana) ili alkohola

2 dcl 100% čistog aloe vera gela

¼ žličice ulja vitamina E ulje – prirodni konzervans za povećanje trajnosti

Umjesto ulja lavande, može se koristiti bilo koje eterično ulje s antibakterijskim svojstvima, a dobivenu mješavinu jednostavno stavite u neku prikladnu bočicu ili raspršivač te nosite sa sobom. Druge alternative uključuju čisti jabučni ocat (miris će ispariti, a ostat će antibakterijsko djelovanje), vodikov peroksid (hidrogen) ili koloidno srebro. Ukoliko ne želite sami napraviti neko vlastito dezinfekcijsko sredstvo ili više vjerujete gotovim pripravcima, potražite one koji su napravljeni od prirodnih satojaka.

U svakom slučaju, zapamtite – pranje ruku je bar pola zdravlja.

Izvori: TreeHugger, CDC, DIY Natural